Snježne padavine koje su prethodnih dana paralisale veći dio BiH pokazale su ogromnu slabost elektroenergetskog sistema, zbog čega struka upozorava da je obnova kapaciteta pod oznakom “hitno”, jer nas, kako kažu, neće zauvijek spasavati “Nikola Tesla”, prsten prenosne mreže iz bivše Jugoslavije.
Epilog, za neke krajeve godinama neviđenih vremenskih neprilika, i dalje je da nisu sanirani brojni kvarovi na prenosnoj i distributivnoj mrežu BiH, pa tako u pojedinim mjestima nema struje već peti dan.
Ekipe na terenu neumorno, često i kroz snijeg od preko dva metra, pokušavaju da se probiju najviše do ugroženih seoskih područja, u kojima su stubovi koji nose elektrodistributivnu mrežu ka potrošačima bukvalno presječeni.
“Konkretno, kvarove je prouzrokovao snijeg. Ali moramo reći da je elektrodistributivna mreža najgora, to je glavni razlog. Ovo što se desilo u Krajini, imali smo da Kotor Varoš nije imao struju sat vremena, Prnjavor devet sati, dio Prijedora dva sata, zatim Kozarska Dubica takođe dva sata i Novi Grad nekoliko puta po dva sata. Dalje, imate praktično kompletno seosko područje u nadležnosti ‘Elektrokrajine’ bez struje. Nisam optimista da će se zbog snijega koji je pokrio taj teren, uspostaviti normalno napajanje čak i do kraja iduće sedmice”, kazao je Srđan Mazalica, direktor Operativnog područja Banjaluka pri “Elektroprenosu BiH”.
Za “Nezavisne novine“, on pojašnjava da je struja na tom području nestajala zbog udara na srednjonaponsku mrežu.
“Najviše se tu radilo o 20 kV mreži. Potpuno je jasno, kada se sve uzme u obzir, da je potrebna rekonstrukcija distributivne mreže koju pokriva ‘Elektrokrajina'”, poručuje Mazalica, koji na pitanje koliko novca bi trebalo za taj poduhvat, kaže:
“Bog dragi zna koliko bi nam novca trebalo za to. Imamo slučaj da Trn (grad Laktaši) ostaje bez struje nekoliko puta dnevno i kad je lijepo vrijeme, a ne samo kad je nevrijeme u pitanju.”
Uz sve navedeno, Mazalica dodaje da se prethodnih dana često čulo kako je “Elektroprenos BiH” krivac za ova dešavanja, što, navodi, nije tačno.
“‘Elektroprenos’ je odgovoran za 110, 220 i 400 kV mrežu. Kod nas je bio minimalan zastoj u odnosu na ovo što se dešava po distribucijama. Kad se pogleda ukupna neisporučena električna energija ovih nekoliko dana i dani koji će biti ispred nas, ‘Elektroprenos’ je odgovoran za dva ili tri odsto”, pojasnio je Mazalica.
Da je BiH, a ne samo “Elektrokrajini”, hitno neophodna ne samo rekonstrukcija postojećih kapaciteta, već izgradnja potpuno novih, saglasan je Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog savjeta za velike električne sisteme (SEERC).
“‘Elektroprenos BiH’ zna da mi odmah treba da izgradimo minimalno deset stanica snage 110 kV, a mislim da oni grade dvije ili tri”, kaže Bičakčić.
Ako bi “Elektroprenos BiH” izgradio to što je minimalno, Bičakćić je uvjeren da bi to automatski natjeralo distribuciju da razvije svoju mrežu.
“Kod nas je ta distribucijska mreža široko rasprostranjena i nije završen prelaz na 20 kV. Znači, odmah treba nastaviti sa prelazom na 20 kV mrežu, ona samo dijelom postoji u BiH. Onda će to stabilizirati sistem u cijelosti uz ovu proizvodnju u svim tačkama. Mi smo naslijedili dobru prenosnu mrežu iz bivše Jugoslavije, to je ovaj prsten ‘Nikola Tesla’, koji nam i dalje omogućava dobre intekonekcije. Međutim, treba graditi nove interkonekcije prema Bajinoj Bašti, pa Banjaluka – Bihać – Lika, kao i veza tamo prema Nikšiću”, rekao je Bičakčić za “Nezavisne”.
On podsjeća da na računima “Elektroprenosa” postoji više od 400 miliona KM neraspoređenih sredstava i da bi i to što prije trebalo aktivirati.
“U Federaciji BiH je nakon rata značajno rekonstruisana distribucijska mreža, ali se onda stalo i desetak godina praktično nije urađeno ništa”, dodao je Bičakčić.
Struka na pitanje kakav je u kompletu elektroenergetski sistem BiH, podsjeća da glavna proizvodnja struje dolazi iz termoelektrana na ugalj, a da je činjenica da je proizvodnja uglja skoro prepolovljena unazad nekoliko godina.
“Ono što su u oba entiteta pogrešno shvatili jeste da će biti dekarbonizacija, ali su zaboravili da će to biti do 2050. godine. Treba živjeti još 25 godina”, dodaje struka.