Bosna i Hercegovina i dalje bilježi jednu od najnižih stopa zaposlenosti na zapadnom Balkanu, dok je nezaposlenost među najvišima u regionu, pokazuje Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke.
Prema nalazima predstavljenim u Sarajevu, ekonomski rast u BiH je usporen, industrijska proizvodnja bilježi slabije rezultate, a dodatni izazov predstavljaju kašnjenje reformi i činjenica da BiH još nije povukla sredstva iz Plana rasta.
Šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon naveo je da su ekonomije zapadnog Balkana usporile pod uticajem geopolitičkih okolnosti i domaćih problema. Potrošnja je i dalje glavni pokretač rasta, ali je njen doprinos manji, dok su privatne investicije i neto izvoz i dalje slabi.
Viša ekonomistica Sandra Hlivnjak istakla je da je rast BiH u 2025. godini iznosio 2,1 posto, što je značajan pad u odnosu na 2024. godinu, kada je iznosio 3,2 posto. Inflacija je u 2025. dostigla prosječnih četiri posto, dok je u prvom kvartalu 2026. ostala na istom nivou.
Posebno zabrinjava rast bazne inflacije, što pokazuje da se poskupljenja ne odnose samo na hranu i energiju, nego se šire i na druge proizvode.
Kada je riječ o tržištu rada, BiH se i dalje suočava s visokom nezaposlenošću, posebno među mladima. Iz Svjetske banke upozoravaju i na slabiji reformski put, izostanak značajnijeg napretka prema Evropskoj uniji, kao i nepovučena sredstva iz Plana rasta.
Dodatni izazov predstavlja i CBAM, odnosno taksa na karbon, koja se od 1. januara primjenjuje i na BiH, a mogla bi uticati na prihode od izvoza električne energije.
Poruka Svjetske banke je da se BiH mora vratiti reformama i fokusirati na ekonomski napredak, jer bi za brže približavanje standardu Evropske unije zemlji bio potreban rast od najmanje šest do sedam posto, piše RTV Slon.