Crno tržište duhana, duhanskih i nikotinskih proizvoda u Bosni i Hercegovini godinama egzistira, predstavljajući konstantan izazov koji nagriza domaću ekonomiju. Unatoč određenim pomacima, ukupna slika pokazuje da je ilegalna trgovina i dalje vrlo prisutna.
Prema recentnom IPSOS istraživanju iz 2025. godine, provedenom na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana, na tržištu BiH i dalje je prisutan značajan volumen ilegalnih duhanskih proizvoda. Iako se bilježi blagi pad ilegalne potrošnje cigareta, volumeni ilegalnog rezanog duhana značajno rastu iz godine u godinu, tako da ti pomaci ne mijenjaju suštinu problema.
U analizi stanja za Klix.ba, ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da ovakve okolnosti naslućuju duboko ukorijenjen društveno-ekonomski fenomen.
Društvena tolerancija: Kada ilegalno postane “normalno”
Jedna od najistaknutijih karakteristika crnog tržišta duhana u Bosni i Hercegovini jeste visok stepen društvene tolerancije. Za razliku od drugih oblika sive ekonomije, ilegalna trgovina duhanom većinom se ne doživljava kao ozbiljno kršenje zakona, već kao društveno prihvatljiva praksa.
Često se opravdava cijenom, dostupnošću ili ličnim snalaženjem, dok se šire ekonomske posljedice rijetko uzimaju u obzir. Takva percepcija dodatno komplikuje borbu protiv crnog tržišta i jedan je od ključnih problema.
“Kada gotovo svaki drugi ili treći potrošač poznaje nekoga ko prodaje ili nabavlja ilegalni duhan, tada više ne možemo govoriti da postoji jasna granica između dozvoljenog i nedozvoljenog”, naglašava Hadžić.
Dugoročno, ovakva društvena klima čini crno tržište otpornim na institucionalne mjere i šalje poruku da je ilegalna trgovina alternativa legalnom tržištu, bez ozbiljnih posljedica.
Ko su potrošači ilegalnog duhana danas?
Suprotno uvriježenim mišljenjima da su potrošači ilegalnih duhanskih proizvoda isključivo socijalno ugrožene kategorije, struktura potrošača je znatno šira.
“Ilegalno tržište koristi širok spektar stanovništva, uključujući i one s relativno stabilnim primanjima, koji svjesno biraju ilegalni proizvod jer je jeftiniji i lako dostupan”, objašnjava Hadžić.
Široka rasprostranjenost ovih proizvoda također ima svoju ulogu. Pijace i ulična prodaja i dalje su najdominantnije lokacije za kupovinu, međutim sve češće se ilegalni duhanski proizvodi mogu nabaviti i putem online kanala i društvenih mreža. Time digitalni prostor postaje rastući segment sive ekonomije.
Rezani duhan: Segment u kojem država gubi kontrolu
Najslikovitiji primjer razmjera crnog tržišta u Bosni i Hercegovini jeste segment rezanog duhana. Prema IPSOS istraživanju iz 2025. godine, čak 94 posto ispitanih potrošača rezanog duhana u BiH kupuje ilegalne proizvode. Godišnja potrošnja ilegalnog rezanog duhana procjenjuje se na otprilike 2.062 tone, uz trend rasta od oko dva posto u odnosu na prethodnu godinu.
“Kada gotovo jedan cjelokupni segment tržišta funkcioniše izvan legalnih tokova, tada govorimo o ozbiljnom sistemskom poremećaju. To stvara i idealno okruženje za trajno postojanje crnog tržišta”, ističe Hadžić.
Hrvatska kao primjer: Šta može donijeti dosljedna politika?
Primjeri iz Hrvatske pokazuju koliko rezultati mogu biti drugačiji kada postoji jasna i dugoročna strategija. U posljednjih šest godina, Hrvatska je uspjela smanjiti ukupnu potrošnju neoporezivih duhanskih proizvoda za više od 50 posto.
Ističe se čak i segment rezanog duhana, gdje je udio ilegalne potrošnje sveden na oko šest posto tržišta. Ovi rezultati postignuti su zahvaljujući stabilnoj akciznoj politici, kontinuiranom institucionalnom nadzoru i uvođenju sistema sljedivosti.
“Ključ stabilnosti na duhanskom tržištu leži u poreznoj politici, s obzirom na to da ona direktno utiče na cijene legalnih duhanskih proizvoda. Bilo kakve nagle promjene cijena ili dostupnosti legalnih proizvoda odmah dovode do rasta ilegalnog tržišta, koje je kasnije vrlo teško vratiti u legalne tokove. S obzirom na to da je Ministarstvo finansija osiguralo kvalitetno porezno okruženje za tržište duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, rezultati su pozitivni”, istakao je ovom prilikom Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Ovakav pristup značajno se odrazio i na rast budžetskih prihoda, ali i generalno jačanje domaće industrije, što je primjer koji ne treba zanemariti.
“Kontinuirani pad ilegalnog tržišta jednako je važan i iz perspektive poslovnog okruženja za domaću duhansku industriju, koja predstavlja značajnog investitora u Hrvatskoj, zapošljavajući oko 10.000 ljudi i ostvarujući izvoz od približno 400 miliona eura”, osvrnuo se Stojić.
Može li BiH primijeniti hrvatski model?
Iako se dvije zemlje suočavaju sa sličnim izazovima, posebno zbog blizine tržišta, rezultati koje bilježe danas su značajno različiti. Zbog toga, iskustvo Hrvatske otvara pitanje da li sličan model može biti primjenjiv i u našoj zemlji.
“U Bosni i Hercegovini, legalno tržište direktno ‘jede’ fiskalne prihode, investicije i radna mjesta. Kada se uzme u obzir da je gotovo cjelokupna potrošnja rezanog duhana ilegalna, jasno je da država gubi desetine, ako ne i stotine miliona maraka potencijalnih prihoda godišnje”, napominje Hadžić.
Blagi pad potrošnje ilegalnih cigareta u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri rezultat je pojačanih aktivnosti institucija, prije svega Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i Granične policije BiH. Kroz ciljane kontrole i zapljene, prostor za djelovanje kriminalnih mreža se definitivno sužava. Međutim, takvi pomaci ostaju kratkoročni ukoliko ne postoji kontinuitet, ali i, još važnije, podrška države.
“Brojke jasno upozoravaju da se problem neće riješiti sam od sebe, što pokazuje i iskustvo Hrvatske, koja je primjer da su održivi rezultati mogući, ali samo uz jasnu strategiju i dugoročnu institucionalnu dosljednost. U suprotnom, ilegalno tržište duhana će ostati jedan od najočitijih simptoma ekonomskih i institucionalnih slabosti Bosne i Hercegovine”, zaključuje Hadžić.