Razgovarao: Hajrudin Redžović | Kardioloski centar “Dr. Dujsić”
Sutra se otvara kapija. Dva miliona Bosanaca, zajedno s gotovo dvije milijarde muslimana širom planete, ući će u Ramazan — sveti mjesec posta, molitve, tišine i unutarnje obnove. Ali iza ove duhovne vertikale krije se i jedna sasvim zemaljska priča: priča o tijelu. O srcu. O krvnim žilama. O metabolizmu koji se, iznenada i bez upozorenja, prebacuje na drugi ritam.
I dok imami govore o niji i ihlasu, doktor Amir Dujsić — kardiolog, osnivač i vlasnik Kardiološkog centra “Dr. Dujsić” — gleda drugačijim očima. On gleda u elektrokardiogram. U lipidni profil. U krvni pritisak. I ono što vidi, kaže, nije povod za strah — naprotiv.
HayRo Ink sjeo je s doktorom Dujsićem dan prije početka Ramazana. Ovo je razgovor koji niste čitali nigdje drugdje.
Brutalno iskren. Medicinski precizan. Balkanski direktan. Kao što i dolikuje.
— ✦ —
◆ Doktore Dujsić, sutra počinje Ramazan. S kardiološkog stanovišta — da li je post prijatelj ili neprijatelj srca?
Prijatelj. Bez ikakve dileme. Ali, kao i svaki pravi prijatelj, ponekad je neugodan. Post nije spa-tretman — on je ozbiljan fiziološki zahvat. Tijelo se mijenja. Metabolički procesi se reorganiziraju. I u toj reorganizaciji, za ogromnu većinu ljudi, srce dobiva nešto što u ostatku godine rijetko ima: predah.
Mi kardiolozi stalno govorimo o važnosti kalorijske restrikcije, intermitentnog posta, smanjenja masnoća. Ramazan sve to radi odjednom, prirodno, bez dijeta-industrije, bez skupih suplementa. Samo volja, vjera i sat vremena.
◆ Konkretno — šta se dešava s krvnim pritiskom tokom posta?
Kod zdravih osoba i kod onih s blagom do umjerenom hipertenzijom — pritisak se statistički snižava. I to nije placebo. Mehanizmi su jasni: smanjuje se unos natrija jer se manje grabi svašta tokom dana. Smanjuje se oksidativni stres. Snižava se nivo kortizola, hormona stresa, posebno u drugom dijelu Ramazana.
Studije objavljene u “Journal of the American Heart Association” i sličnim publikacijama to potvrđuju — i sistolički i dijastolički pritisak imaju trend pada kod ispitanika koji poste. Nije dramatično, ali je konzistentno. A u kardiologiji, konzistentnost je sve.
◆ A holesterol? Lipidni profil? Tu su mišljenja podijeljena…
Podijeljena samo kod onih koji su površni. Ramazan donosi poboljšanje lipidnog profila — ali samo ako se ne dogodi ono što se kod nas nažalost često dogodi: da iftarski sofra izgleda kao banket za dvadeset osoba.
Kada se post poštuje onako kako treba — umjerena iftar, laka sehur hrana, bez prejedanja — onda se LDL holesterol snižava, HDL se povećava ili ostaje stabilan, a trigliceridi padaju. Tijelo ulazi u stanje pojačanog lipidnog metabolizma, troši rezerve, čisti naslage. To je biohemija, ne mistika.
Ali ako iftarom naglo unesete hiljadu i pol kalorija u obliku pite, sataraša, crvenog mesa, baklave i gaziranog pića — srce neće biti zahvalno. Tada post postaje metabolička tortura, a ne terapija.
— ✦ —
◆ Ramazan i aritmije — ima li veze između posta i poremećaja srčanog ritma?
Ovo je pitanje koje postavljaju pacijenti s fibrilacijom atrija ili s ekstrasistolama, i razumijem zašto ih brine. Odgovor je: veza postoji, ali je manja nego što se misli.
Jedini realni rizik je dehidracija. Ako se ne unese dovoljno tekućine između iftara i sehura — a mi ovdje pričamo o Bosni u februaru, dakle kratkim danima, ne o ljetnom postu koji traje šesnaest sati — elektrolitski disbalans može potaknuti aritmiju. To vrijedi i bez posta, inače. Magnezij, kalij, natrij: bez nih srce ne može pravilno da kuca.
Moj savjet: između iftara i sehura popiti minimalno jedan i pol do dva litra vode. Bez pregovaranja. Bez “ali nisam žedan”. Srce ne pita da li ste žedni — ono pita da li su elektroliti na mjestu.
◆ Šta s pacijentima koji su na srčanim lijekovima? Da li mogu postiti?
Mogu, u velikom broju slučajeva. Ali obavezno uz konsultaciju s kardiologom. Ovo nije rečenica da se kaže i zaboravi — ovo je imperativ.
Postoje lijekovi koji se uzimaju jedanput dnevno — ti se uglavnom mogu prebaciti na večernji termin bez problema. Postoje lijekovi koji se uzimaju uz obrok zbog resorpcije — tu treba paziti. I postoje stanja poput teške srčane insuficijencije, nestabilne angine ili nedavnog infarkta gdje post jednostavno nije opcija. Islam to zna — Allahov zakon propisuje izuzetak za bolesnike. Medicina to potvrđuje.
Svake godine imam pacijente koji mi kažu: “Doktore, postio sam i nisam uzimao lijek jer nisam imao što progutati s vodom.” To me zaboli. Gutljaj vode radi uzimanja lijeka ne kvari post. To je fikh, to je medicina, to je zdrav razum — sve tri instance se slažu.
— ✦ —
◆ Rekli ste da post daje srcu ‘predah’. Možete li to razraditi? Šta konkretno odmara?
Zamislite automobil koji nikad ne zaustavljate, koji gori puno gorivo non-stop, čiji motor neprestano radi na visokim obrtajima. To je naše srce u modernom životu: stalan unos hrane, stalni insulinski skokovi, stalni oksidativni stres, stalna upala niskog stepena.
Post prekida taj ciklus. Kada nema unosa hrane, insulin pada. Kada insulin pada, tijelo prelazi na sagorijevanje masti. Kada sagori masti, smanjuje se visceralna — unutarnja — masnoća koja okružuje organe, uključujući srce. Ta visceralna masnoća je tihi ubica kardiovaskularnog sistema.
I postoji još jedna stvar o kojoj se malo govori: autofagija. Post potiče proces staničnog “samoočišćenja” u kom tijelo razgrađuje oštećene, stare ili neispravne stanice. Srčani mišić — miokard — i te kako ima koristi od ovog procesa. Japanac Yoshinori Ohsumi dobio je Nobelovu nagradu za otkriće mehanizama autofagije. Ramazan to radi od davnina, samo bez Nobela.
◆ Recite nam nešto o sportistima i fizički aktivnim osobama — da li treba prestati vježbati tokom posta?
Apsolutno ne. Ali treba prilagoditi. Intenzivni trening neposredno prije iftara — pogrešno. Trening sat-dva nakon iftara — odlično. Lagana šetnja tokom posta — preporučujem svima, ne samo sportistima.
Kardiovaskularna funkcija tokom posta nije narušena kod zdravih i umjereno aktivnih osoba. Srce pumpa, pluća rade, mišići funkcionišu. Jedino što treba pratiti je srčana frekvencija — kod nekih dehidriranih osoba dolazi do kompenzatornog ubrzanja pulsa. Ako vam je puls iznenada visok i osjećate vrtoglavicu, to nije duhovna kriza — to je dehidracija. Sjednite, popijte vodu, odmorite.
— ✦ —
◆ Da li postoje kategorije pacijenata kojima biste vi, kao kardiolog, aktivno preporučili post, čak i izvan religioznog konteksta?
Da. Pacijenti s metaboličkim sindromom — kombinacijom gojaznosti, hipertenzije, povišenog šećera i lipida — imaju direktnu korist od intermitentnog posta, a Ramazan je gotovo idealni model takvog posta. Pacijenti s blagom do umjerenom hipertenzijom. Pacijenti s povišenim trigliceridima. Pacijenti koji su pušači i koji u Ramazanu prestaju pušiti, makar privremeno — to je dodatna kardiovaskularna blagodat koja se ne smije podcijeniti.
Jednom mi je pacijent rekao: “Doktore, u Ramazanu ne pušim jer mi je sramota pred Allahom.” Odgovorio sam mu: “U Ramazanu ne pušiš jer ti je sramota pred Allahom — ali molim te razmisli o ostatku godine, kad ti nije sramota ni pred Allahom ni pred kardiologom.” Smijali smo se. Ali poruka je ostala.
◆ Završna misao, doktore — poruka za one koji sutra kreću u post.
Ramazan je dar. I tijelu i duši. Ali dar treba primiti s pameću.
Iftar — umjereno. Ne loviti sve što je na sofri prvog večeri, kao da ste preživjeli opsadu. Sehur — obavezno. Kompleksni ugljikohidrati, protein, mliječni proizvodi, vodom. Hidratacija — bez kompromisa. Lijek — uz konsultaciju s ljekarom prilagoditi termin, ali ne preskakati. I spavajte. Nedostatak sna u Ramazanu je podcijenjen kardiovaskulatni faktor rizika.
A onima koji me pitaju: “Da li je post zdrav?” — moj odgovor je uvijek isti: Ovisi šta uradite s iftarom. Ramazan je medicinska šansa. Hoćete li je iskoristiti — to je vaša odluka.