Dok Vlada Federacije BiH Zakon o fiskalnim transakcijama predstavlja kao ključnu reformu koja će “zatvoriti rupe” u sistemu i donijeti milijarde u budžet, sve je više glasova koji upozoravaju da iza bombastičnih najava stoje nejasni ciljevi, neubjedljive računice i ozbiljan rizik za ionako krhku privredu.
Od procjena troškova koje se misteriozno smanjuju za desetke miliona maraka, do izostanka konkretnih odgovora o tome koga zakon zapravo pogađa – fiskalna reforma, umjesto obećanog spasa, sve više liči na politički eksperiment sa nepoznatim posljedicama.
Zakon neće zaživjeti prije 2028.
Mirza Čelik (DF) zastupnik u Parlamentu Fededracije Bosne i Hercegovine, za Faktor kaže da Vlada FBiH hvali Zakon o fiskalnim transakcijama u Federaciji BiH i tvrdi da će se u ovoj godini uvesti u sistem.
– Tvrdim da se ovaj zakon neće moći primjenjivati do 2028. godine. Evo i da donesemo 29. decembra ovaj zakon, implementacija, nabavka softvera, javne nabavke, obuka, ne može biti implementirana za dvije godine. I mi to najavljujemo kao reformu koja će u budžet donijeti više od dvije, tri milijarde KM. Super, neka zaposle u Upravi za inspkecijske poslove FBiH više inspektora. Kažu ima puno nelegalne trgovine. Šta radi Vlada, oni imaju sve instrumente da mogu spriječiti i kazniti one koji zloupotrebljavaju sistem – ističe Čelik.
Pita zašto se ne ojača Uprava za inspkecijske poslove FBiH?
– Ako imaju saznanja da neko radi nelegalno, što ih ne “spengaju”. Lako je spengavati poštene ljude i montirati im procese. Što ne spengaju one koji rade nelegalne radnje. Sve je to lijepo pričati za javnost, mi ćemo spriječiti korupciju, pa onaj ko vozi porshea, a na birou je, neće moći biti na birou, pa zašto to ne urade? Kao nemaju sad alata za to, mislim da ne govore istinu. Neka se oni malo pozabave javnim preduzećima, neka urade fiskalnu reformu kako su najavili – kaže Čelik.
Milioni na papiru, nula garancija
Tvrdi da je zanimljivo i to da je procjena implementacije ovog zakona 150 miliona KM.
– I onda su kazali da će se smanjiti troškovi ministarstva 49 miliona KM. Kako se to neko igra brojkama – 50 miliona KM u samoj procjeni. Meni malo to smrdi. Kako softver može biti odjednom 50 miliona KM manje, a znamo da su svi radovi i usluge u ovoj godini porasli za nekih 30, 40, a neki 50 posto. Umjesto da raste ta usluga, ona kod njih pada, možda su skontali da je nekome 100 miliona KM puno staviti u džep, pa hajde da mu stavimo 50 miliona KM. Imate to u obrazloženju ovog zakona. Meni ovo nije prihvatljivo i naravno da ćemo na samoj sjednici tražiti da nam se to obrazloži – rekao je Čelik.
Ko je stvarna meta zakona?
Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i stručnjak za javne finansije, za Faktor kaže da se ne bi složio sa izjavama da je Vlada Federacije BiH objasnila zakonski prijedlog o fisklanim transakcijama u ovom entitetu.
– Vlada kaže da se ovaj zakon uvodi zbog toga što pojedini dijelovi ekonomije nisu fiskalizirani. Doista ne znam koji dijelovi nisu fiskalizirani i koga ovaj zakon prvenstveno targetira. Onda, nisam primjetio jasne cifre koliko oni očekuju ti dodatnih poreza, ali manje-više svi na to gledaju kao na spasonosno rješenje da će tim zakonom ubrati više poreza. Principijelno, ja se s tim ne slažem. U doba krize, ekonomiji je potrebna pomoć, a ne uzimanje više poreza. Treba smanjiti troškove kako bi naši privrednici bili konkurentniji, a ne obratno – zaključuje Karamujić.
Reforma ili dodatni nameti
Tvrdi da se ovim zakonskim prijedlogom dodatno uvode nameti privredi i da je to pogrešan pravac, piše Faktor.
– Dalje, koliko će koštati implementacija ovog zakona, kako državu, tako i stanovništvo. Mi apsolutno ne znamo ko će od toga najviše da zaradi. Masu stvari ne znamo, a to nam se predstavlja kao neko spasonosno rješenje, a u biti ne radi se o ničemu drugom, nego o dodatnom ubiranju poreza. To se kod nas događa često. Privreda i stanovništvo nisu u situaciji da daju više nego trenutno što se daje, i ovo je previše, treba biti obrnuto smanjenje obaveza, smanjenje troškova, a ne uvođenje novih, tako da ima tu ogroman broj nepoznanica. Nisam vidio odgovore na sve ovo – isitče Karamujić.
Privreda pod novim pritiskom
Naglašava kako Vlada sve ovo pokušava predstaviti kao razvojnu reformu, te da će ovo imati kontraefekat, negativan uticaj na ekonomiju i da će smanjiti ekonomske aktivnosti.
-Čim povećate dažbine privredi, dolazi do smanjenja ekonomske aktivnosti. Neke privredne aktivnosti koje su sad na rubu, neće moći opstati. Mi ne znamao ni ko se targetira ko će da daje ta dodatna davanja. Koliko znam kompletna privreda je fiskalizirana. Druga je stvar ako se samo radi o modernizaciji postojećerg sistema, ali oni (Vlada) govore da nije tako, da će se proširiti porezna baza, ali mi ne znamo na koga. Uglavnom ovo je pogrešan smjer – zaključuje Karamujić.
Ističe da ovo nije fislakna reforma, ovo su mjere koje povećavaju davanja.
– Ovo su “ko fol” reforme, ali ustvari se radi se o povećanju poreznih davanja u situaciji ekonomski depresivnog stanja u okruženju – kaže Karamujić.