Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH na sjednici 11. i 12. marta razmatrat će Prijedlog zakona o elektronskom novcu, koji bi konačno mogao donijeti jasna pravila za digitalno plaćanje i nove finansijske usluge u ovom entitetu.
Dok je Republika Srpska još 2025. godine usvojila sličan zakon, Federacija je dugo čekala. Usvajanjem ovog propisa otvorio bi se prostor za dolazak novih fintech kompanija, jeftinije transakcije i manju zavisnost građana i firmi od klasičnih bankarskih usluga i naknada.
Elektronski novac je digitalno pohranjena novčana vrijednost koju izdaje ovlašteni izdavalac nakon što primi stvarni novac. On predstavlja sredstvo plaćanja koje prihvataju druga fizička i pravna lica.
Važno je naglasiti da novac na tekućem ili štednom računu nije elektronski novac. Elektronski novac je digitalni ekvivalent gotovine koji se koristi za plaćanje roba i usluga.
Prema prijedlogu zakona, izdavaoci mogu biti:
- banke sa sjedištem u FBiH
- banke iz RS-a ili Brčko distrikta
- mikrokreditna društva
- posebna društva za izdavanje elektronskog novca
- entiteti, kantoni i Centralna banka
Osnivački kapital za društva koja žele izdavati elektronski novac iznosio bi 700.000 KM, a njihov rad nadzirala bi Agencija za bankarstvo.
Za neovlašteno izdavanje elektronskog novca predviđene su kazne od 10.000 do 40.000 KM.
Ovaj zakon ima poseban značaj jer predstavlja jedan od ključnih uslova za pristupanje BiH SEPA području (jedinstvenom prostoru za plaćanje u eurima).
Ulazak u SEPA sistem omogućio bi građanima i firmama brža, jeftinija i sigurnija bezgotovinska plaćanja u eurima, pod sličnim uslovima kao u državama članicama EU.
Usvajanje zakona značilo bi i prilagođavanje savremenim finansijskim trendovima i digitalnim rješenjima koja su već standard u Evropi.