Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u 2026. godini očekuje i dalje nešto više stope domaće inflacije u odnosu na projekcije u EU, najviše zbog daljnjeg efekta rasta plaća na domaćem tržištu te značajnijeg utjecaja rasta cijena električne energije i cijena u uslužnom sektoru.
Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović u novogodišnjem intervjuu za „Dnevni avaz“ kazala je da su iz ove institucije 12. decembra 2025. godine informisali nadležne institucije u Evropskoj uniji o završenoj pred aplikaciji za jedinstveno područje plaćanja u eurima, koje će omogućiti da se znatno smanje enormne provizije za preduzeća i fizička lica u prekograničnim novčanim transakcijama, SEPA (Single Euro Payments Area). Tačan datum podnošenja konačne aplikacije ovisi isključivo o usvajanju potrebne nedostajuće regulative u entitetima. U julu bi trebalo da počne primjena sistema TIPS Clone koji bi osigurao plaćanja u konvertibilnim markama bez odgađanja.
Veća inflacija
Za 2025. godinu najavljivali ste stabilan i umjeren ekonomski rast uz kontrolisanu inflaciju. Građani često imaju osjećaj da rast cijena snažnije pogađa njihov svakodnevni život. Kako ocjenjujete kretanje inflacije tokom godine i koji su glavni faktori koji su na to utjecali? Iako se inflacija mjeri prema zvaničnoj metodologiji, možete li pojasniti kako se ti podaci tumače?
– Prilikom prošlogodišnjeg jesenjeg kruga projekcija, u novembru, kada smo očekivali ujednačene stope domaće inflacije za 2025. godinu sa europodručjem nismo imali saznanja o rastu minimalnih plata, jer je Odluka o iznosu najniže plate za 2025. godinu u Federaciji BiH propisana tek na samom kraju prethodne godine. Povećanja minimalne plate za 2025. godinu, posebno izraženo u FBiH (62 posto), dovelo je do snažnog rasta prosječne nominalne neto plate, koja je u prvih deset mjeseci tekuće godine povećana za 13,6 posto na godišnjem nivou. Već od našeg narednog proljetnog kruga, projekcije inflacije za 2025. godinu, kao i za srednjoročno razdoblje, su revidirane naviše, zbog snažnog rasta prosječnih realnih plata nakon promjene minimalnih plata, te njegovog prelijevanja na rast cijena usluga.
Prema našim posljednjim projekcijama makroekonomskih pokazatelja, u 2025. godini očekujemo godišnju inflaciju od 4,1 posto (službena inflacija 4,0 posto u prvih jedanaest mjeseci), slijedom snažnog rasta cijena hrane, električne energije i znatnog rasta prosječnih realnih plata nakon promjene minimalnih plata. U 2026. godini očekujemo i dalje nešto više stope domaće inflacije (2,8 posto) u odnosu na projekcije u EU (2,1 posto), najviše zbog daljnjeg efekta rasta plata na domaćem tržištu te značajnijeg utjecaja rasta cijena električne energije i cijena u uslužnom sektoru.
Imajući u vidu ograničenost monetarnih politika u malim i otvorenim gospodarstvima, uz dodatne specifičnosti našeg valutnog odbora, kao i snažne eksterne šokove koji povećavaju inflatorne pritiske u posljednjim godinama, teško da se može pričati o kontroliranoj inflaciji, stoga naše ranije prognoze, prije snažnih i iznenadnih promjena na tržištu rada, su pokazivale na usporeniji i usklađeniji rast inflacije sa europodručjem, područjem naše sidrene valute. CBBiH očekuje da će se inflacija u 2027. godini stabilizirati.
Entiteti na potezu
Da li je spremna aplikacija za SEPA sistem za koju je zadužena Centralna banka, a kojim bi konačno bile smanjene enormne provizije za prekogranične transakcije?
– I pored značajnog napretka u pripremi potrebne regulative za usklađivanje sa kriterijama zadatim od strane Europskog platnog vijeća za SEPA članstvo, još uvijek nemamo usvojenu svu potrebnu regulativu prvenstveno na nivou entiteta, iz domena platnog prometa. Očekuje se skoro usvajanje regulative, a što je preduslov za podnošenje aplikacije.
Također, neophodno je što prije okončati jačanje okvira AML politika i regulativa, što je također preduslov za zvanično podnošenje aplikacije. Želim naglasiti da su SEPA članstvo i ispunjenje Moneyval preporuka u direktnoj korelaciji, ako gledamo važnost što skorijeg usklađivanja okvira politika i regulative koji se odnose na prevenciju pranja novca sa potrebnim standardima.
Bitno je istaći da tačan datum podnošenja konačne aplikacije isključivo ovisi o usvajanju potrebne nedostajuće regulative. S ciljem boljeg razumijevanja, važno je naglasiti da je ovo legislativno usaglašavanje i formalni prijem prva SEPA faza. Potom slijedi druga SEPA faza, vjerovatno još izazovnija, s obzirom na iskustva zemalja koje su skorije ušle u SEPA područje.
Dakle, prave koristi od SEPA članstva će građani i privreda imati zapravo nakon završene druge faze kada banke budu, kako formalno, tako i tehnički usaglašene sa zahtjevima. Nema sumnje da će provizije biti znatno niže za eurske prekogranične transfere sa zemljama SEPA područja, što će doprinijeti većem korištenju sigurnih, efikasnih i jeftinih platnih infrastruktura. Dodatno, jako je bitno za jačanje veze sa dijasporom, jačanje investicione klime i stvaranje perspektive za rast tržišta kapitala. Ulazak u SEPA donosi i stvaranje pretpostavki značajnije digitalizacije i podsticanje značajnijih inovacija, te će bez sumnje dovesti do značajne modernizacije ukupnog platnog ekosistema.
Kada možemo očekivati uvođenje sistema za instant plaćanja TIPS Clone koji bi osigurao plaćanja u konvertibilnim markama bez odgađanja, dakle gotovo trenutno, 24 sata, svakog dana u godini?
– TIPS Clone bi, prema važećem terminskom planu koji imamo sa Bankom Italije, trebao početi sa radom u julu 2026. godine. Plaćanja u bilo koje vrijeme – 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici, 365 dana u godini, integracija i omogućavanje plaćanje na fizičkom i online prodajnom mjestu uz niske cijene i visok nivo sigurnosti su ono na čemu intenzivno radimo i nešto što će zasigurno promijeniti i platnu paradigmu u BiH, odnosno biti oslonac prave digitalne transformacije svih segmenata društva.
Kakav je trenutni odnos kreditne zaduženosti građana i štednje?
– U BiH i dalje dominiraju potrošački nenamjenski krediti zahvaljujući najvećim dijelom jednostavnijoj proceduri za dodjelu ovih kredita, bez hipoteke i definisanja krajnje namjene za potrošnju, uz određeni limit od 50.000 KM. Ovi krediti su na kraju oktobra 2025. godine iznosili 10,1 milijardu KM i zabilježili su godišnji rast od 9,5 posto. Istovremeno, stambeni krediti su rasli po stopi od 18,7 posto na godišnjem nivou, dok su ostali krediti rasli po stopi od 7 posto.
Većina kredita stanovništvu i dalje je dugoročnog karaktera, a građani i dalje više koriste kredite u domaćoj valuti, iako je prisutna i značajna upotreba kredita vezanih za euro. Ovi pokazatelji ukazuju na evidentan kontinuiran rast kredita stanovništvu.
55 posto elektronskih naloga
Prema posljednjim podacima Centralne banke, koji je odnos broja i vrijednosti transakcija elektronskog bankarstva u odnosu na fizičko?
– Elektronsko bankarstvo bilježi kontinuirani rast, ali se većina bankarskih naloga u Bosni i Hercegovini i dalje inicira papirno. Trenutno se 44 posto naloga pokreće elektronskim putem, dok 56 posto i dalje ide fizički.
S druge strane, po vrijednosti transakcija elektronski nalozi već imaju prednost i čine 55 posto ukupne vrijednosti svih naloga. To pokazuje da se digitalni kanali sve više koriste za veće i složenije transakcije.
Broj korisnika elektronskog bankarstva kontinuirano raste – u 2024. godini mobilno bankarstvo koristilo je gotovo 1,27 miliona klijenata, a internet bankarstvo oko 505 hiljada. Ipak, skoro dvije trećine korisnika tokom godine nije izvršilo nijednu transakciju, što ukazuje na potrebu dodatnog jačanja finansijske pismenosti, piše Avaz.