Neproširene terapijske indikacije za mnoge lijekove jedan je od problema sa kojim se susreću onkološki pacijenti u Federaciji BiH.
Riječ je o pacijentima koji se nalaze u tzv. “sivoj zoni” jer do lijekova koji su im propisani, iako se nalaze na listi Federalnog fonda solidarnosti, ne mogu doći osim ako ih sami ne kupe.
Razlog je, kako navode, taj što su mnogi lijekovi indicirani samo za jednu ili dvije bolesti, iako uspješno liječe i druga maligna oboljenja.
LIjek nije indiciran za histiocitozu
Sa tim problemom susreo se i pacijent koji živi na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), koji nas je zamolio da mu ne objavljujemo ime i prezime.
Jedini, kako nam je kazao, u BiH boluje od histiocitoze, rijetke grupe poremećaja imunološkog sistema koju karakterizira prekomjerna proizvodnja i nakupljanje histiocita (vrsta bijelih krvnih ćelija) u tkivima, što dovodi do oštećenja organa, ožiljaka ili tumora.
Zbog bolesti propisan mu je lijek koji se daje oboljelila od melanoma (invazivnog raka kože), a koji uspješno liječi i histiocitozu, ali je dobio odbijenicu od Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, jer bolest nije registrovana niti je proširena terapijska indikacija.
Kaže kako mjesečna terapija tim lijekom košta 5.000 KM.
– U Zavodu su mi jednostavno napisali da nemaju lijeka za moju bolest, bez obzira što se terapija koja mi je propisana nalazi na listi Fonda solidarnosti, ali samo za oboljele od melanoma. Na svu sreću uspio sam preko viber grupe stupiti u kontakt sa oboljelima od melanoma koji su, igrom slučaja, imali viška tableta, pa su mi ih dali. Lijek sam pio od jula prošle do kraja januara ove godine. Bolest je stavljena pod kontrolu, ali sam dobio nuspojave, pa mi treba novi lijek. Uspio sam sa kantonalnim zavodom usmeno dogovoriti da mi refundiraju novac za novi lijek, da li će to tako biti ostaje da vidim – govori pacijent.
Obratio se Odboru za zdravstvo
Naš sagovornik do sada se dva puta obraćao Odboru za zdravstvo Parlamenta FBiH da mu se omogući potrebna terapija. Prvi put za prvi lijek, te nedavno za drugu terapiju, enkorafenib (trgovački naziv braftovi).
– Prvi put iz Odbora su mi odgovorili da su poslali Federalnom ministarstvu zdravstva da prilikom revidiranja liste za postojeći lijek prošire indikaciju. Nakon sedam mjeseci ponovo sam im se obratio, da bi mi isto odgovorili. Od februara sam bez terapije, što nije nikako dobro, ali šta da radim. Nemam novca da ga kupim, vidjet ću da li će mi zavod u Zenici izaći ususret – dodaje sagovornik.
Lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. Komisije su svoj dio posla završile prošle godine, ali je “zapelo” u Vladi FBiH koja mora dati konačnu riječ.
– U međuvremenu dobio sam informaciju da je Lista lijekova bila poslana na Federalnu vladu, ali je vraćena jer nije dobila saglasnost Federalnog ministarstva finansija. Ustvari, radi se o politici vladajućih, jer ako lista nije mijenjana od 2019. godine, ni trenutno nadležnima se ne žuri, jer je stav mnogih da se to može uraditi i nakon izbora. To što pacijenti ispaštaju vlast previše ne sikira. I ako lista u skorije vrijeme ipak bude revidirana, nemam se čemu nadati, jer sam dobio informaciju da moj lijek opet nisu uvrstili – ispričao je pacijent, navodi Faktor.