Kukuruz se suši prije berbe: Ratari ne znaju hoće li imati šta prodati

Dugotrajna suša i visoke temperature ostavljaju ozbiljne posljedice na njivama širom Bosne i Hercegovine. Posebno teško stanje bilježi se u Semberiji, najvećoj domaćoj žitnici, gdje poljoprivrednici već procjenjuju štetu na zasadima kukuruza.

Na brojnim parcelama biljke su ostale bez dovoljno vlage upravo u najvažnijim fazama razvoja. Ratari upozoravaju da je dio kukuruza prerano sazrio, dok su pojedini klipovi ostali sitni i nedovoljno formirani.

Kiša bi na pojedinim parcelama još mogla djelimično ublažiti posljedice, ali poljoprivrednici smatraju da je za značajan dio usjeva već zakasnila. Koliki će konačan gubitak biti, znat će se tek kada počne berba.

Problem više nije samo koliko će kukuruza biti ubrano nego i kakav će biti njegov kvalitet. Visoke temperature, suša i oštećenja zrna mogu stvoriti povoljne uslove za razvoj plijesni koje proizvode aflatoksine.

Prisustvo aflatoksina ne može se utvrditi samo gledanjem klipa. Zbog toga će kontrola i laboratorijsko ispitivanje kukuruza nakon berbe biti posebno važni prije nego što zrno bude korišteno za ljudsku ili stočnu ishranu.

Ukoliko kontaminirani kukuruz završi u hrani za stoku, problem se može prenijeti i na druge dijelove prehrambenog lanca. Zbog toga stručnjaci godinama upozoravaju na značaj pravilnog sušenja, odvojenog skladištenja sumnjivih količina i kontrole prije upotrebe.

Ratare istovremeno muči i neizvjestan otkup. Nakon ulaganja u sjeme, gorivo, đubrivo i zaštitu usjeva, manji prinos znači da će proizvođači imati manje robe za prodaju, dok još ne znaju po kojoj cijeni će je otkupljivači prihvatiti.

Ako dio roda zbog kvaliteta ne bude ispunjavao propisane uslove, gubici bi mogli biti još veći. Poljoprivrednici zato očekuju pravovremenu reakciju nadležnih institucija, procjenu štete i jasne informacije o kontroli ovogodišnjeg kukuruza.

Loš rod mogao bi se odraziti i na stočare jer je kukuruz jedna od osnovnih komponenti stočne hrane. Njegov nedostatak ili viša cijena povećali bi troškove proizvodnje mesa, mlijeka i jaja, što bi na kraju mogli osjetiti i građani, prenosi Crna hronika.

Povezane vijesti

Najnovije vijesti