Bajram, najveći vjerski muslimanski blagdan, širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, dočekuje se u porodičnom okruženju.
Kurban-bajram ili Hadži-bajram je muslimanski praznik koji nastupa 10. Zu-I-hidždžeta islamske lunarne godine i traje četiri dana. To je praznik koji je u uskoj vezi sa obavljanjem hadža i klanja kurbana. Sva četiri dana, koliko traje Kurban-bajram, zabranjeno je muslimanima postiti.
Ove godine bajram pada na 27. maj.
Po povratku iz džamije s bajram-namaza kolju se kurbani i poslije toga se kurbansko meso dijeli rodbini, komšijama i prijateljima, siromašnim i dr. Kurbane dijele najviše djeca i običaj je da oni kojima se udijeli kurban daruju djecu i daju im bajramluk u novcu. Valja posebno naglasiti da se pod pojmom “komšija”, kojima se, pored ostalih, dijeli i daje kurban, podrazumijevaju i komšije drugih vjeroispovjesti. Od kurbanskog mesa sprema se ručak kojem prisustvuju članovi uže porodice.
U tradiciji bosanskih muslimana ovaj praznik zauzima posebno mjesto. Od jutarnjih sati muški članovi porodica odlaze na sabah-namaz, a nakon toga klanjaju bajram-namaz, dolaze kući, čestitaju i obavljaju bajramske dužnosti.
Kad se ide na bajram-namaz običaj je da se u džamiju ode jednim, a vrati drugim putem. U toku klanjanja bajram-namaza u džamiji se uče tekbiri.
Na dan oba Bajrama preporučene su izvjesne stvari, a koje doprinose obilježavanju posebnosti ovih dana kao praznika. Lijepo je: prije odlaska na bajram-namaz okupati se; jesti prije Ramazanskog bajram-namaza (neparan broj hurmi, ili nešto drugo ako hurmi nemamo), a na Kurban-bajram jesti tek poslije namaza (i lijepo je da to bude kurbansko meso), učiti tekbire na putu do džamije i u njoj, čestitanje, oblačenje najljepše odjeće, mirisanje i ukrašavanje…
Nekada je za Bajram bila rasprostranjena i praksa da se sašije novo odijelo na koje se mjesecima nestrpljivo čekalo.
Najčešći bajramski ručak u Bosni i Hercegovini počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi varivo, poput čimbura, sarme, dolmi, bosanskog lonca… Slijedi pečeno meso s povrćem, pa pita… Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva.
Ovaj praznik predstavlja i posebnu radost za djecu. Bajram banka ili bajramluk je nešto što se čeka i čemu se raduje. Običaj je da djeca obilaze stariju rodbinu i komšije i da budu darivani novcem, čokoladom ili bombonama. Nekada su bile popularne “šećerke” (vrsta kruške). Djeca su nekada roditeljima Bajram čestitali ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćaju djeci ljubljenjem u čelo i darivanjem uz hajr-dovu. Taj običaj se u BiH ponegdje očuvao do danas.
Bajram je također i dan kad se miri i prašta. Dan u kojem se zaborave svađe, piše Radio Sarajevo.