Iako vam ovo možda zvuči nerealno, u današnjem vremenu kada mnogi radnici zloupotrebljavaju bolovanje, na način da ne dolaze na posao iako nisu bolesni i nesposobni za rad, vjerujte, postoji i druga krajnost.
Pojedini ljudi, iako imaju sasvim opravdan razlog za bolovanje, imaju dijagnozu, te trenutno nisu sposobni za rad, imaju običaj dolazili na posao dok im je bolovanje otvoreno, samo zbog rezultata. Zavisi od oblasti i profesije kojom se bave.
Pritom moramo naglasiti da ih na to niko ne tjera, niti šef niti poslodavac, nego samo vlastita želja za ambicijom. Kao da će bez njih sve propasti ili da će im, kolega, ne daj bože, uzeti posao. I svjesni su da dolaskom na posao gube pravo na topli obrok tih dana.
Za ovu njihovu “želju i volju za poslom” ne znaju ni šefovi niti ljekari.
Upravo zbog toga zanima nas pravna regulativa ovakvih slučajeva, jer ovakvo kršenje prava i pravila spada u neku zloupotrebu i povredu radne obaveze.
Riječ advokata
Ovaj slučaj nam je pojasnila advokatica iz Tuzle Jasmina Osmanović. Kako smo već spomenuli, dolazak radnika na posao za vrijeme otvorenog bolovanja prije svega otvara pitanje eventualne zloupotrebe bolovanja.
– Naime, bolovanje podrazumijeva da je radnik prema nalazu ljekara privremeno spriječen za rad i da je dužan postupati u skladu sa medicinskim uputama. Ako se utvrdi da radnik za vrijeme bolovanja redovno ili privremeno, povremeno dolazi na posao i obavlja radne aktivnosti, takva situacija može dovesti u pitanje osnovanost bolovanja, te poslodavac ima pravo pokrenuti postupak provjere opravdanosti bolovanja putem nadležnih zdravstvenih institucija.
U takvim situacijama može se preispitivati i postupanje ljekara koji je otvorio bolovanje, jer poslodavac ima mogućnost obratiti se nadležnoj zdravstvenoj ustanovi radi kontrole bolovanja, ukoliko postoje osnovane sumnje da se bolovanje koristi suprotno njegovoj svrsi – kaže advokatica Osmanović.
Koje su sankcije?
No s druge strane, ovakve situacije mogu otvoriti određena pitanja i u pogledu odgovornosti poslodavca. Ukoliko radnik tvrdi da je dolazio na posao na zahtjev ili pod pritiskom poslodavca, može se postaviti pitanje eventualnog kršenja propisa o radu i zaštiti na radu.
U praksi se takve okolnosti mogu utvrđivati putem evidencije radnog vremena, pristupnih kartica, video-nadzora ili drugih evidencija, korištenja informacionih tehnologija koje potvrđuju prisustvo radnika na radnom mjestu.
– Posebno problematična situacija može nastati ukoliko bi radnik, iako je na bolovanju, pretrpio povredu na radu. U tom slučaju mogu se otvoriti pitanja prekršajne odgovornosti poslodavca zbog eventualnog kršenja propisa o zaštiti na radu, a u određenim okolnostima i pitanje naknade štete ili drugih oblika pravne odgovornosti – kaže Osmanović.
Bolovanje je institut zdravstvene zaštite koji ima za cilj oporavak radnika, a ne obavljanje radnih aktivnosti. Upravo zato je u interesu i radnika i poslodavca da se poštuju pravila privremene spriječenosti za rad, jer svako odstupanje može otvoriti niz pravnih pitanja i eventualne odgovornosti.
U Bosni i Hercegovini to može biti problem i za radnika i za poslodavca, jer bolovanje ima jasnu svrhu – liječenje i privremenu nesposobnost za rad.
Ako je radnik na bolovanju, a radi, posljedice mogu biti disciplinski postupak kod poslodavca, otkaz ugovora o radu ako se procijeni da je riječ o težoj povredi radne obaveze, gubitak naknade za bolovanje, a u nekim slučajevima povrat isplaćene naknade ako se utvrdi zloupotreba.
Poslodavac takođe može imati problem ako svjesno dozvoli radniku da radi dok je na bolovanju: može snositi prekršajnu odgovornost prema inspekciji rada, zatim moguće su novčane kazne. Može biti problem i prema zdravstvenom osiguranju, jer se bolovanje finansira iz sistema osiguranja.
– Naravno, svaku ovakvu situaciju potrebno je posmatrati u kontekstu konkretnih okolnosti pojedinog slučaja, jer pravne posljedice mogu zavisiti od niza faktora, uključujući način na koji je radnik dolazio na posao, saznanja poslodavca o tome, kao i medicinske okolnosti zbog kojih je bolovanje otvoreno – zaključuje za Faktor advokatica Jasmina Osmanović.