Ako se američka tarifna politika nastavi ovim tempom, imat će izuzetno negativan utjecaj na ekonomije njenih najbližih strateških partnera, odnosno Evropske unije, a indirektno i na ekonomiju Bosne i Hercegovine, koja je pogođena direktnim tarifama od 35 posto, koje bi trebale stupiti na snagu tri mjeseca nakon njihovog uvođenja, odnosno 9. jula, ali i indirektnim tarifama koje su ove sedmice uvedene na čelik i aluminij, piše Večernji list BIH.
Sjedinjene Američke Države uvele su tarife od 50 posto na uvoz čelika i aluminija, riječ je o industrijskim proizvodima koji stvaraju nove vrijednosti, a Večernji list je imao pristup analizama domaćih institucija koje jasno govore o izuzetnoj nesrazmjeri i šteti koju će američka tarifna politika imati za Bosnu i Hercegovinu.
Analiza također ukazuje na zaključak da SAD jednostavno nisu imale razloga drastično podizati carine BIH kada je odnos prosječnih carina do sada bio samo neznatno više u korist BIH, ali i da je BIH zemlja koja je, prema informacijama, zapravo više uvozila iz SAD-a nego obrnuto i, u skladu s analizom u koju smo imali uvid, imala deficit.
Prosječne stope
U Bosni i Hercegovini postoje četiri važeće stope: 0%, 5%, 10% i 15%. Na određeni broj poljoprivrednih proizvoda primjenjuje se složena carinska stopa, tako da je procentualni ekvivalent za ove proizvode nešto veći.
Prema podacima WTO-a, prosječna carinska stopa u Bosni i Hercegovini u 2023. godini iznosila je 6,2%. Prosječna američka carina u istoj godini na sve proizvode iznosila je 3,4%. Međutim, prosječna stopa u Bosni i Hercegovini na industrijske proizvode, kao nosioce stvaranja nove vrijednosti, iznosila je 5,73%, a prosječna stopa SAD-a na iste proizvode iznosila je 5,22%, što je samo 0,5% niže od prosječne stope u Bosni i Hercegovini.
Sada se, međutim, Bosna i Hercegovina suočava sa dvostrukim udarcem, jer će SAD nametnuti carine od 50 posto na čelik i aluminij, koji su industrijski proizvodi, dok će carine u Bosni i Hercegovini ostati na 5,73 posto. Nadalje, ako ne bude promjena, za nešto više od mjesec dana suočit ćemo se s carinom od 35 posto na sve proizvode.
Podsjećanja radi, 2. aprila 2025. godine, američki predsjednik je objavio da SAD uvode recipročne tarife na uvoz iz oko 90 zemalja širom svijeta. Također je rekao da su nove tarife nametnute američkim trgovinskim partnerima “recipročne” i odražavaju trgovinske barijere koje te zemlje postavljaju američkoj robi.
Sedmicu kasnije, 9. aprila 2025. godine, američki predsjednik je najavio tromjesečnu pauzu (90 dana) za sve zemlje osim Kine. Tokom ovog vremena, univerzalna stopa od 10% primjenjuje se na sve ostale zemlje na listi recipročnih tarifa. Više puta je ponovljeno da jedinstvena tarifna stopa od 10% ostaje na snazi za sve zemlje, bez obzira na to da li se postigne dogovor ili ne.
Dakle, može se pretpostaviti da trenutna carina za proizvode iz BiH iznosi 10 posto, što je znatno više od prosječne carine u BiH. I takvo rješenje bi bilo loše za BiH, dok bi uvođenje tarifa od 35 posto, koje bi uskoro mogle stupiti na snagu, nanijelo još jači udarac.
U to vrijeme, u SAD-u se vodi sudska bitka. Prvo je Sud za međunarodnu trgovinu u New Yorku proglasio gotovo sve Trumpove tarife nezakonitim, pozivajući se na Zakon o vanrednim ovlastima. Međutim, odmah nakon toga, Vlada se žalila Apelacionom sudu u Washingtonu, koji je istog dana (privremeno) poništio odluku suda u New Yorku. Spomenuti sud ponovo preispituje slučaj, a sve strane imaju rok do 9. juna da dostave dodatne izjave.
Istovremeno, američka administracija ima i svojevrsni plan B prema kojem bi prvi korak bio uvođenje privremene tarife od 15 posto na period od 150 dana, nakon čega bi uslijedile ciljanije mjere zasnovane na zasebnoj klauzuli. Dakle, opet znatno više od tarifa iz BiH.
Indirektni utjecaj
U konačnici, ako se tarife provedu, BiH će pretrpjeti najveću štetu kroz indirektni utjecaj, s obzirom na to da većinu svojih vanjskotrgovinskih i poslovnih aktivnosti obavlja sa zemljama Evropske unije, a svaki poremećaj na tržištu EU indirektno će utjecati na ekonomiju BiH.
Kompanije iz BiH većinu svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije, a one industrije koje indirektno izvoze svoje proizvode u SAD mogle bi imati problema, nedavno je saopćila Vanjskotrgovinska komora BiH. To će, dodali su tada, zavisiti od odgovora kupaca iz EU, koji direktno plasiraju naše proizvode ili putem svojih proizvoda izvoze svoje proizvode na tržište SAD-a.
Naime, ako kupci bosanskohercegovačkih proizvoda iz EU budu prisiljeni povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i potražnju za proizvodima bh. kompanija. Ovom prilikom je otkriveno i ko bi mogao pretrpjeti najveću štetu u BiH. Naglašava se da bi u slučaju stupanja na snagu carina, najveće posljedice imale metalna i automobilska industrija BiH, koje značajan dio svojih proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU.
Kao rezultat toga, doći će do negativnih posljedica po zaposlenost u BiH, odnosno produktivnost kompanija, a zatim će doći i do povećanja troškova poslovanja. Shodno tome, postoji i realna opasnost da ponovno dođe od osnaživanja inflacijskih udara koje će posebno osjetiti građani BiH s nižim ličnim primanjima.
