Nakon nedavnih izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske (RS), kojima je ukinuta automatska zamjena kazne zatvora do godinu dana novčanom kaznom, ovaj bh. entitet je napravio korak ka individualnoj procjeni svakog slučaja.
U Federaciji BiH i na državnom nivou i dalje ne postoji jedinstven, pravedan i usklađen pristup ovom pitanju, koje godinama izaziva kritike stručnjaka, preživjelih i organizacija za ljudska prava.
U središtu rasprave je pitanje doprinosi li institut otkupa kazne pravdi ili produbljuje nejednakost pred zakonom, posebno kod teških krivičnih djela, uključujući ratne zločine.
Različita rješenja
BiH nema jedinstven krivični zakon na državnom nivou, zakonodavstvo je regulisano na četiri nivoa.
Upravo ta fragmentiranost dovela je do neujednačene prakse u pogledu otkupa zatvorskih kazni.
Na državnom nivou trenutno ne postoji aktivna procedura koja bi sistemski riješila ovo pitanje. U Parlamentarnoj skupštini BiH tema se uglavnom otvarala kroz inicijative pojedinih zastupnika, ali bez konkretnih izmjena zakona.
U RS-u, Narodna skupština je krajem 2025. godine ukinula automatski otkup kazni do godinu dana. Sudovi sada odlučuju od slučaja do slučaja, uz mogućnost zamjene kazne radom za opće dobro.
Ove izmjene uslijedile su nakon odluke Ustavnog suda RS koji je ocijenio da automatski otkup narušava načelo jednakosti građana pred zakonom.
Federacija BiH je zadržala institut otkupa kazne, uz ograničene izmjene. Zabranjen je otkup kazne do godinu dana za pojedina krivična djela, poput spolnog zlostavljanja djece, ali za ratne zločine i dalje postoji mogućnost zamjene kazne novčanom.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović godinama zagovara ukidanje otkupa kazni za ratne zločine.
Još 2023. godine je upozorio na konkretne primjere gdje se zatvorske kazne do godinu dana, uključujući ratne zločine, mogu “otkupiti” za 36.500 KM. Javnosti su poznati slučajevi ratnih zločinaca koji ni dana nisu proveli u zatvoru.
“Institut otkupa kazne sam po sebi nije besmislen, ali postaje potpuno neprihvatljiv kada se primjenjuje na najteža krivična djela. Potpuno je neprihvatljivo da se za ratni zločin izrekne kazna od godinu dana, a zatim ta kazna pretvori u novčanu i ‘otkupi'”, kazao je Magazinović.
Jednako je neprihvatljiva mogućnost otkupa kazne i za niz drugih krivičnih djela.
On ističe da problem nije samo moralni, već i sistemski:
“Sudija bi trebao imati pravo i obavezu da u svakom pojedinačnom slučaju odluči da li je zamjena zatvorske kazne za novčanu uopće prihvatljiva i da svoju odluku obrazloži. Automatizam koji danas imamo otvara prostor i za zloupotrebe i za korupciju”
Sličan stav ima zastupnica u Parlamentu FBiH Adisa Kokić-Hinović, koja je prošle godine aktivno djelovala kako bi se spriječio otkup kazni do godinu dana za najteža djela.
“Sredinom prošle godine, kada su na dnevnom redu PFBiH bile izmjene i dopune KZ FBiH, zagovarala sam i amandmanski djelovala kako bi se onemogućio otkup kazne zatvora do godinu dana za krivična djela protiv čovječnosti i povrede međunarodnog prava, a gdje se nalaze ratni zločini, mučenje, silovanje, progon… Nažalost, navedeni amandman nije podržan od strane Vlade FBiH i PFBiH”, navodi Kokić-Hinović.
O učinku postojećeg rješenja, Kokić-Hinović kaže da ukoliko počinite krivično djelo, dobijete kaznu zatvora do godinu dana, ne morate ići u zatvor. Ako imate novca, možete otkupiti kaznu zatvora. Ukoliko nemate, idete u zatvor.
“Taj nedostatak kapaciteta ne može biti prioritet, već intencija da se osigura pravda i jednakost svih građana pred pravosudnim institucijama”, smatra.
O političkom otporu, zastupnica napominje da je bilo je obrazloženja da nema mnogo “slučajeva”, da se nisu stekli uslovi i da će biti predmet novih intervencija.
“To bih okarakterisala kao otpor, nerazumijevanje teme, ali i interes da se ovo pitanje ne reguliše još ili nikad”, zaključila je Kokić-Hinović.
Ignorisanje upozorenja
O pravnim aspektima zamjene zatvorske kazne novčanom govorila je pravna koordinatorica TRIAL Internationala, Ajna Mahmić Ćatić, koja ističe da zamjena pravosnažno izrečene kazne zatvora novčanom kaznom nije potpuno novi institut u krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, ali se mijenjala njegova priroda i uslovi primjene.
Drugim riječima, novina nije sama mogućnost zamjene kazne, već činjenica da se ona danas primjenjuje automatski u svim slučajevima kada je izrečena kazna zatvora do jedne godine, ukoliko osuđeni to zatraži.
“Ranija formulacija ‘sud može’ zamijenjena je obavezom suda da kaznu zamijeni, ako osuđeni podnese zahtjev”, navodi Mahmić Ćatić, pozivajući se na izmjene Krivičnog zakona BiH iz 2015. godine.
Time je sudu oduzeto diskreciono pravo odlučivanja, a zamjena zatvorske kazne novčanom postala je pravilo, a ne izuzetak.
“U praksi to znači da jedan dan zatvora vrijedi 100 konvertibilnih maraka, bez obzira na krivično djelo”, kaže Mahmić Ćatić.
Takav sistem, ističe ona, dovodi do apsurdne situacije u kojoj se faktički određuje “cijena” i za najteža krivična djela, uključujući ratne zločine, ukoliko je izrečena kazna do godinu dana.
Zbog toga TRIAL International godinama zagovara izmjene zakona koje bi onemogućile zamjenu zatvorske kazne novčanom za određena krivična djela, no takvi prijedlozi do sada nisu dobili podršku u parlamentu.
“Primjena ovog instituta direktno podriva povjerenje preživjelih u pravosuđe i stvara percepciju da se sloboda može kupiti”, zaključuje Mahmić Ćatić.
Pravda ne smije imati cijenu
Primjeri iz prakse, stavovi zakonodavaca i reakcije preživjelih jasno pokazuju da institut otkupa kazne u sadašnjem obliku proizvodi nepravdu i produbljuje nepovjerenje građana u pravosuđe.
Dok RS ukida automatizam i prelazi na individualnu procjenu, FBiH i državni nivo ostaju bez jasnog odgovora.
Bez usklađivanja zakona, jačanja sudijske odgovornosti i jasne poruke da se najteža krivična djela ne mogu “otkupiti”, BiH i dalje šalje poruku da pravda zavisi od dubine nečijeg džepa, što nijedno društvo koje teži vladavini prava ne bi smjelo prihvatiti, piše Klix.