Izvještaj Evropskog revizorskog suda, koji je objavljen u srijedu (17. septembar), pokazao je da se Evropa susreće sa nestašicom lijekova, među kojima su i uobičajeni antibiotici koje ljekari propisuju pacijentima.
Evropska komisija je kao ključne uzroke navela krhke lance opskrbe i veliko oslanjanje na azijske proizvođače, posebno za esencijalne lijekove poput antibiotika i lijekova protiv bolova.
U julu je evropska šefica za krizne situacije Hadja Lahbib izjavila da EU ima za cilj gomilati kritičnu medicinsku opremu i vakcine u slučaju budućih zdravstvenih kriza te stvoriti mrežu za poboljšanje koordinacije među državama članicama, piše uk.finance.yahoo.
No Evropska komisija upozorila je da bi gomilanje zaliha u nekim zemljama moglo pogoršati nestašicu lijekova u drugim dijelovima bloka.
Nestašice su dosegle vrhunac 2023. i 2024, a zemljama Evropske unije kritično je nedostajalo 136 lijekova između januara 2022. i oktobra 2024, navodi se u izvještaju.
Navedeno je da su nestašice “hronična glavobolja za EU”, a bloku još nedostaje “dobro podmazan sistem” za rješavanje ozbiljne nestašice lijekova.
Revizori su otkrili da sistemu za sprečavanje nestašice lijekova nedostaje čvrst pravni okvir i pravovremene informacije, a Evropska agencija za lijekove, regulator lijekova u regiji, ima ograničene ovlasti izvan zdravstvenih kriza.
– Nestašice lijekova mogu imati teške posljedice za pacijente, ugroziti javno zdravlje i imati visoke troškove za ljekare, apoteke i zemlje podjednako – rekao je Klaus Heiner Lehne, član Suda koji vodi reviziju.
Regulatorne barijere na tržištu lijekova EU-a ometaju prekograničnu preraspodjelu, pogoršavajući nestašicu lijekova i nejednak pristup, navodi se dalje u izvještaju.
Komisija je predložila pravne promjene kojima je cilj smanjiti ovisnost o zemljama poput Kine i Indije, a nakon što budu usvojene, mogle bi značajno poboljšati sistem opskrbe, stoji u izvještaju Evropskog revizorskog suda, piše Faktor.