Od početka rata na Bliskom istoku, odnosno napada SAD-a i Izraela na Iran, koji je počeo 29. februara, cijena nafte na svjetskom tržištu sa 72 američkih dolara otišla je na 103 dolara po barelu, što je povećanje za 44 posto.
No poskupio je i gas i to sa 35 eura/MWh na 50 eura/MWh što je poskupljenje za 43 posto.
Naravno, sve ovo se odrazilo i na cijene goriva u Bosni i Hercegovini.
Cijena dizela na benzinskim pumpama u našoj zemlji za dvije sedmice povećana je u rasponu od 40 feninga do 1 KM po litri goriva.
Gorivo je u posljednjih 15 dana poskupjelo za 20 do 30 feninga.
I kako to obično biva, poskupljenjem goriva dolazi do lančane reakcije, odnosno poskupljenja životnih namirnica. To je ono što građane najviše brine jer životni standard je ionako loš.
Koliko je poskupljenje goriva realno
O ovoj temi razgovarali smo sa ekonomskim stručnjakom Igorom Gavranom.
– Možemo očekivati rast cijena, ali kao kombinaciju opravdanog i neopravdanog. Naprimjer, rast cijena goriva maltene dan nakon početka američko-izraelske agresije na Iran je bio apsolutno neopravdan. Zbog toga je samo u RS-u bilo naplaćeno otprilike 660.000 KM kazni, podatak za Federaciju BiH nisam pronašao. Kada se rasprodaju sve zalihe goriva nabavljene po nižim cijenama i uvozi se gorivo koje je zaista bilo skuplje nego ranije pri nabavci, onda slijede i opravdana poskupljenja goriva – kaže naš sagovornik.
Šta će prvo poskupjeti?
Za ostale proizvode i usluge, odnosno lančana poskupljenja, opravdanost rasta cijena je upitna i zavisi od njihovog prethodnog nivoa cijena i učešća troškova cijene goriva u cijeni koštanja.
– Prvo će logično poskupjeti prijevoz, pa dalje oni proizvodi i usluge u čijoj cijeni koštanja troškovi goriva imaju najveće učešće. Međutim, cijene skoro svih proizvoda i usluga su već bile nerealno visoke, nisu smanjivane kada je cijena goriva padala u prošlosti i imale su tako visoke marže da mogu podnijeti više cijene goriva do određene granice bez opravdanja za rast cijena. Međutim, zloupotrebe su redovna pojava i očekujem da će svi povećavati cijene iako dobrim dijelom neopravdano i samo radi održanja istog nivoa ekstra profita, a ne jer su prinuđeni – kaže Gavran.
Na naše pitanje šta će sve poskupjeti, osim goriva i oblasti u vezi s gorivom, Gavran kaže:
– Nažalost, ako vlasti ne budu djelovale putem inspekcija i drugih mjera, očekujem da će praktično sve poskupjeti u većoj ili manjoj mjeri, prije ili kasnije, iako u velikom broju slučajeva za to nema objektivnog razloga ili ga barem neće biti ako američko-izraelska agresija i njene posljedice ne potraju još mnogo duže.
Potrošačka korpa
Postavlja se pitanje kako će građani preživjeti još jedan val poskupljenja. Posljednja potrošačka korpa izračunata je u decembru i iznosila je 3.313,90 KM. Kako da preživi, recimo, četveročlana porodica ako će sve poskupjeti.
– Zaista se ne bih usudio prognozirati procenat rasta jer jednostavno nema dovoljno objektivnih razloga za rast cijena da bi se mogla napraviti kalkulacija bazirana na rastu troškova.
Objektivno rast vrijednosti potrošačke korpe ne bi trebao biti značajan, ali bez intervencije vlasti može doći do “epidemije” inflacije i ako se dozvoli rast cijena svega i sa i bez razloga, onda i rast vrijednosti potrošačke korpe može biti dramatičan. U svakom slučaju je i sada daleko iznad nivoa koji troškovi opravdavaju – zaključuje za Faktor ekonomski stručnjak Igor Gavran.