Sezona otkupa rezanog duhana u Bosni i Hercegovini ponovo donosi povećan rizik od šverca i jačanja crnog tržišta.
Novo IPSOS istraživanje iz 2025. godine pokazuje da, iako je zabilježen blagi pad potrošnje ilegalnih cigareta, rezani duhan i dalje snažno drži primat i ostaje dominantan segment ilegalnog tržišta.
Čak 94 posto ispitanih potrošača rezanog duhana ga kupuje nelegalno, što je tek tri posto manje nego godinu ranije. Jedan od razloga nelegalne kupovine sigurno je velika razlika u cijeni između legalnih i ilegalnih duhanskih proizvoda.
Siromašenje stanovništva
Blagi pad potrošnje ilegalnih cigareta u velikoj mjeri je rezultat pojačanih akcija Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i Granične policije BiH. Njihove ciljane kontrole i zajedničke operacije, praćene brojnim zapljenama, suzile su prostor za djelovanje kriminalnih mreža. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi svako smanjenje intenziteta tih aktivnosti vrlo brzo anuliralo dosadašnje rezultate.
– Značajan napredak je ostvaren u angažmanu institucija i vidljiv je pad ilegalnog prometa cigareta. Međutim, ostaje segment rezanog duhana kojem se mora posvetiti posebna pažnja – kaže ekonomista Saša Grabovac, ističući da upravo ovdje država gubi najveći dio prihoda.
IPSOS podaci pokazuju da je prošle godine ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana iznosila 2.062 tone, što je dva posto više nego godinu ranije i čak 26 posto više u odnosu na 2020. godinu. Gotovo polovina potrošača ga nabavlja na pijacama, dok ostali dolaze do njega preko uličnih prodavača i poznanika. Prema Grabovcu, razlog je očigledan – visoke cijene cigareta i sve veće siromašenje stanovništva motivisali su građane da traže alternative.
Lekcije iz regiona
– Ranije povećanje akciza, usklađivanje s evropskim direktivama i ekonomsko opterećenje kućnih budžeta natjerali su potrošače da se okreću jeftinijim oblicima konzumacije duhana, a rezani duhan je upravo to – objašnjava on.
Za razliku od BiH, gdje se fokus stavlja gotovo isključivo na suzbijanje crnog tržišta, susjedne zemlje duhan tretiraju i kao značajnu poljoprivrednu i izvoznu granu. U Hrvatskoj je, naprimjer, duhan strateška kultura – u Virovitičko-podravskoj županiji ostvaruje se 80 posto domaće proizvodnje, a više od 350 gazdinstava ima osiguran otkup. Samo tokom 2024. proizvedeno je više od 6.000 tona, dok je u prvoj polovini 2025. izvezeno 7.000 tona. Ministar poljoprivrede David Vlajčić naglašava da “duhan čuva ruralnu demografiju i donosi značajan izvozni prihod”, što pokazuje kako organizovan pristup može očuvati tradiciju i osigurati rast.
Ekonomista Faruk Hadžić ističe da sličan model može biti primjenjiv i u BiH: “Organizovani otkup duhana mogao bi u jednoj ili dvije sezone značajno smanjiti udio crnog tržišta i povećati javne prihode. Primjeri iz Hrvatske pokazuju da je moguće istovremeno kontrolisati šverc i razvijati legalnu proizvodnju.”
Šta gubimo zbog crnog tržišta
Procjene govore da crno tržište duhana Bosnu i Hercegovinu godišnje lišava više od 420 miliona KM javnih prihoda. To je novac koji bi mogao modernizovati bolnice i domove zdravlja, otvoriti stotine vrtića i škola, povećati dječiji doplatak i penzije, ili finansirati nove autoputeve i brze ceste.
Grabovac navodi da bi se samo tim iznosom moglo izgraditi “najmanje stotinu modernih vrtića svake godine”, dok Hadžić podsjeća da taj iznos predstavlja i gotovo 40 posto jedne mjesečne isplate penzija. “To su ogromna sredstva koja bi se mogla usmjeriti u zdravstvo, obrazovanje i energetsku tranziciju. Za građane, pravi znak da crno tržište počinje slabiti bit će vidljiv kroz smanjenje ponude ilegalnog rezanog duhana na pijacama i internetu te rast dostupnosti legalnih proizvoda”, naglašava Hadžić, piše Avaz.