Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. oktobra, na dan kada je 1945. osnovana Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (Food and Agriculture Organization, FAO).
Tema obilježavanja Svjetskog dana hrane 2025. godine, prema FAO-u, usmjerena je na transformaciju prehrambenih sistema za otporniju, pravedniju i zdraviju budućnost, uz poruku da “nijedna osoba ne bi smjela biti gladna niti isključena iz pristupa sigurnoj i kvalitetnoj hrani”.
U svijetu se, prema FAO-u, svake godine više od 30 posto proizvedene hrane izgubi ili završi kao otpad, dok više od 700 miliona ljudi i dalje pati od gladi.
Istovremeno, klimatske promjene, urbanizacija i ekonomske krize dodatno pojačavaju pritisak na prehrambene lance.
Zato je cilj ovogodišnjeg obilježavanja povezati nauku, institucije i zajednicu kako bi se izgradili održivi sistemi hrane koji štite i ljude i planetu.
FAO svake godine u povodu Svjetskog dana hrane, napravi logo. Ovo godine planeta Zemlja predstavljena je kao tanjir, a sa strane stoje viljuška i nož, što se prema riječima prof. dr. Irzade Taljić, redovne profesorice na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu i utemeljiteljice nutricionizma, poklapa sa nutricionističkim preporukama.
– Ovogodišnjih logo Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija poklapa se sa zadnjim smjernicama u nutricionizmu koje su u vezi s pravilnom prehranom koje su još 2010. koncipirane kao “moj tanjir”, čime je zamijenjena dotašanja piramida prehrane. Na tanjiru je lijepo posloženo koliko voća, povrća, žitarica, proteinskih namirnica, u koje spadaju meso, riba, jaja, orašasti plodovi i mahunarke, treba našem organizmu – kaže Taljić.
Dodaje da nas stručnjaci usmjeravaju da konzumiramo hranu koja raste na našem podneblju.
– BiH, što je dobro, nema preveliku proizvodnju u kojoj se moraju koristiti opasni insekticidi, pesticidi. Osim organske poljoprivrede mi i dalje imamo prirodni uzgoj voća i povrća i na našim pijacama još uvijek se može kupiti jabuka koja nije tretirana ni čim, osim što je vlasnik okrečio stablo i podrezao suhe grane kako bi prinos bio bolji. Toga nažalost u svijetu gotovo da više nema – ističe Taljić.
Osim što je prirodno uzgojena, hrana od lokalnih proizvođača, prema riječima Taljić, daleko je jeftinija, jer kupac plaća samo cijenu proizvoda u koju nije uračunat transport i skladištenje.
– Također, hranu uzgojenu na našem području imamo priliku kupovati na vrhuncu zrelosti kada je ona ustvari nutritivno najvrijednija – dodaje Taljić.
Stručnjaci svake godine za Svjetski dan hrane iznova upozoravaju da veliki broj stanovništva naše Planete gladuje, dok se u drugim dijelovima svijeta bacaju ogromne količine namirnica, piše Faktor.
– Veliko je siromaštvo u svijetu i ljudima nije dostupna hrana bez obzira što je to zagarantovano mnogim konvencijama i deklaracijama. Dok u nekim područjima ljudi gladuju i često umiru zbog neuhranjenosti, u drugim dijelovima Zemlje sve je više gojaznih. Svi vlastitim primjerom možemo doprinijeti kako bi se ta slika počela mijenjati tako što ćemo prije svega, smanjiti otpad hrane i jesti ono što je uzgojeno na našem području. Time ćemo se zdravije, kvalitetnije i jeftinije hraniti, a podržat ćemo privredu naše države i našeg poljoprivrednika – kazala je Taljić.