Iz udruženja za zaštitu potrošača navode da se navike potrošača mijenjaju – mnogi kupuju voće i povrće na komad, a ne na kilogram, ili uzimaju manje količine mesa i mliječnih proizvoda nego prije
Posljednjih godina sve je više građana koji pri kupnji gledaju isključivo na cijenu, a ne na kvalitetu proizvoda. Iz udruženja za zaštitu potrošača navode da se navike potrošača znatno mijenjaju – mnogi sada kupuju voće i povrće na komad, a ne na kilogram, ili uzimaju manje količine mesa i mliječnih proizvoda nego prije. Prema njihovim riječima, rast plaća i mirovina ne prati rast troškova života, pa potrošači za isti iznos novca danas kući donesu znatno manje proizvoda.
Vrećice sve lakše
– Sve češće čujemo od građana da im vrećice iz trgovine djeluju sve lakše, iako su računi sve veći. To je realnost u kojoj ljudi žive – upozoravaju iz udruženja. Osim smanjenih količina, zabrinjava i pad kvalitete proizvoda dostupnih na bh. tržištu.
– Kada se pogledaju deklaracije, vidi se da su brojni proizvodi proizvedeni u zemljama s nižim standardima i slabijom kontrolom kvalitete. Dok isti brendovi na zapadnoeuropskim tržištima nude proizvode višeg sastava, u BiH se prodaju slabije verzije. To se odnosi i na prehrambene i na kozmetičke proizvode – poručuju iz udruženja za zaštitu potrošača.
Kako bi smanjili troškove proizvodnje i ublažili posljedice poremećaja u opskrbnim lancima, proizvođači hrane sve češće koriste laboratorijski konstruirane aditive koji povećavaju volumen i stvaraju iluziju obilja. Ti se sastojci, poznati kao hidrokoloidi i proteinski izolati, vežu s vodom, zrakom ili masnoćom, čime “napuhuju” proizvode i stvaraju dojam da ih ima više nego što ih stvarno ima.
Stručnjaci upozoravaju da takvi aditivi mogu zadržati i do deset puta veću količinu vode od vlastite težine, stvarajući strukture nalik gelu koje stabiliziraju teksturu i povećavaju masu. Rezultat: hamburger, kutija žitarica ili štruca pakiranog kruha mogu izgledati jednako kao prije iako sadrže i do 20 posto manje glavnog sastojka. Profesor prehrambene politike dr. Sylvain Charlebois objašnjava da su “trikovi posvuda”: od škampa punjenih ledom i sladoleda napuhanih zrakom do mesnih prerađevina zgusnutih karagenanom i vodom.
– Fosfati u mesu otvaraju mišićna vlakna pa vežu više vode, što znači da potrošači plaćaju vlagu, a ne meso. Emulgatori u zamrznutim desertima hvataju mjehuriće zraka koji daju dojam volumena, dok modificirani škrobovi zgušnjavaju jogurte i umake, stvarajući osjećaj bogatije teksture iako sadrže manje mliječnih tvari – objašnjava Charlebois.
“Napuhani” proizvodi
Na prisutnost aditiva mogu uputiti vizualni tragovi poput pretjerano pahuljastog kruha, previše ujednačene teksture debelog sloja leda na zamrznutim plodovima mora ili neuobičajeno “svilene” teksture umaka i jogurta. Potrošačima se savjetuje da na popisu sastojaka obrate pozornost na aditive poput karagenana, ksantan gume, modificiranog škroba, izolata sojinih proteina, natrijeva fosfata i celuloze – sastojke koji povećavaju masu, ali ne i hranjivu vrijednost.
Charlebois savjetuje jednostavan test:
– Odmrznite zamrznute morske plodove i ponovno ih izvažite – ako su izgubili više od 10 posto težine, kupili ste led. Kod piletine provjerite koliko tekućine ostane u tavi nakon kuhanja – to je voda koju ste platili kao meso. A kod sladoleda, onaj koji se najbrže otopi, uglavnom je bio zrak.
Dok proizvođači koriste trikove kako bi smanjili troškove i povećali privid obilja, građani BiH sve teže podnose teret stalnih poskupljenja i pada kvalitete. U zemlji u kojoj kupovna moć stagnira, a tržište preplavljuju proizvodi slabije kvalitete, potrošači sve češće plaćaju – ne za stvarnu hranu, nego za vodu, zrak i stabilizatore, piše Večernji.ba