Kada se udruže višedecenijski trud malih i velikih preduzetnika, koji nisu čekali da im se čudo desi, i dobra organizovanost lokalne samouprave, to rezultira da postajete jedna od najuspješnijih opština u BiH. Taj status Tešanj danas ponosno nosi, a više nego ilustrativan je podatak da od 100 najvećih kompanija u BiH, 23 imaju sjedište upravo u Tešnju.
BiH će opet proizvoditi za čuveni “Mercedes”, a dijelovi će ići iz tešanjske “Pobjede”. U razgovoru sa načelnikom Opštine Tešanj, Suadom Huskićem, saznajemo i da Tešanj ima skoro najniže administrativne takse za potencijalne investitore. Predstoji im ulaganje u poslovnu zonu “Glinište”, kao i investicija od 24 mil KM u sistem prikupljanja, odvodnjavanja i prečišćavanja.
eKapija: U posljednje vrijeme često čujemo da je Tešanj postao privredno čudo, a pohvale stižu i od međunarodnih finansijskih institucija. Kako se došlo do tog statusa? Koliki su napori bili da podignete investicije na tako veliki nivo?
– Imali smo, može se reći, dosta uspjeha i pozitivnih kritika od različitih subjekata. Do ovog statusa se dolazi dugogodišnjim predanim radom brojnih subjekata u lokalnoj zajednici. Imali smo važne pretpostavke u historijskom kontekstu iz posljednjih stotinu godina, trenutnu geografsku poziciju, koja nije idealna, ali mnogo pruža i imali smo ljude u privatnom i javnom sektoru koji su bili vrlo odgovorni i preduzetni. Lokalna zajednica je sve vrijeme imala, mogao bih reći, vrlo uspješan dijalog između javnog i privatnog sektora. Taj dijalog je davao dodatnu snagu našem razvoju i dodatno razvijao osjećaj pripadništva i odgovornosti prema lokalnoj zajednici.
Mnogi ljudi radije vjeruju u čuda ili čekaju da im neko drugi rješava problem (u ovom slučaju država). Mi nismo čekali na čuda, nego smo radili.
eKapija: Tri industrijske zone “Ekonomija”, “Bukva” i “Ciglana” su popunjene. Dokle se stiglo sa uređenjem zone “Glinište”? Koji investitori se očekuju u toj zoni?
– Poslovnu zonu “Bukva” i dalje popunjavamo, a trenutno smo u fazi izmjene regulacionog plana i njenog proširenja, a poslovna zona “Glinište” je u razvoju. U jednom dijelu je već počelo njeno završno uređenje i ulaganje u proizvodne objekte. Očekujemo u narednih 6 mjeseci prva radna mjesta u novoj poslovnoj zoni.
U trenutnim okolnostima vidimo da će vrlo brzo biti ostvarene neke investicije od postojećh poslovnih subjekata (koji u nekom obliku već posluju u Tešnju), sa različitim porijeklom kapitala, domaćim, slovenačkim, italijanskim, holandskim… U novoj poslovnoj zoni “Glinište” su potrebna dodatna ulaganja i imamo potrebu u naredne dvije godine uložiti još oko milion eura da bismo obezbijedili punu funkciju zone.
eKapija: Među 100 najvećih kompanija u BiH, 23 imaju sjedište upravo u Tešnju. Šta mislite, šta je presudilo da se pozicioniraju baš tu?
– Malo je nezahvalno da načelnik odgovara na ovo pitanje. Možda bi bilo bolje pitati njih. Mislim da je to visoka industrijska kultura ljudi koji ovdje žive, time i radne snage, ukupan ambijent u lokalnoj zajednici u kojem je cijenjeno biti poduzetnik i biti uspješan, ali svakako i vrlo uspješna i dobro organizirana lokalna samouprava, sa modernom organiziranom i efikasnom administracijom.
Mislim da su svi oni svjesni da u Tešnju imaju s kim razgovarati, da imaju s kim rješavati “svoje” probleme i da će ovdje svi raditi da pomognu da dođe do investicije, do otvaranja novog radnog mjesta.
eKapija: “Pobjeda” je ponovo potpisala ugovor o direktnom partnerstvu sa kompanijom “Mercedes”. Kakva su očekivanja? Planira li se zapošljavanje još radnika?
– Radosni smo što će se u Tešnju ponovo proizvoditi za “Mercedes”. Iz onoga sa čime me upoznao menadžment “Pobjede” doći će do zapošljavanja određenog broja ljudi. I već ove godine su u saradnji mnogih subjekata, privatnog i javnog sektora, uključujući i Općinu, provedena dodatna osposobljavanja i usavršavanja budućih radnika.
eKapija: Zajedno sa opštinama Teslić i Žepče dobitnici ste posebnog priznanja za promociju preduzetništva na nivou Jugoistočne Evrope. Planirate li neke zajedničke projekte sa te dvije opštine?
– Trenutno se realizuje jedan projekat pod nazivom COBEAR u kojem sudjeluju ove tri općine. Finansiran ga Evropska unija i odnosi se na poboljšanje poslovnog ambijenta. Vrijednost projekta je veća od million maraka. Zajedno sa GIZ-om radimo na saradnji u području poljoprivrede i jagodičastog voća, a namjeravamo saradnju proširiti i na neka druga područja poput turizma i slično.
eKapija: Automobilska industrija, drvo i metaloprerada, samo su neke od investicionih prednosti Tešnja. Koji su još potencijali, a da možda nisu dovoljno iskorišćeni?
– Posljednjih deset godina u Tešnju je u snažnom razvoju sektor poljoprivrede, tj. proizvodnja i prerada hrane. Trenutno na prostoru općine posluje najveći proizvođač gljiva u BiH, jedan od najznačajnijih poslovnih subjekata u proizvodnji i preradi pilećeg mesa u BiH, te grupacija AS koja ima oko 3.000 zaposlenih i jedna je od najjačih prehrambenih kompanija u BiH. U narednih godinu dana očekujemo investicije u poljoprivredi veće od 4 mil KM, a vrlo aktivno radimo na podršci proizvodnji i preradi mlijeka, jagodičastog i drugog voća.
Obrada tekstila, također, ima zamah i snažan razvoj, od čarapa do vrlo skupih odjevnih predmeta za svjetske brendove.
(Poslovna zona “Bukva”) eKapija: Koje konkretne pogodnosti nudite potencijalnim investitorima?
– Zavisno od vrste i obima investicije, samim time i broja radnih mjesta imamo različite pogodnosti. Od podrške mladima (plaćanjem registracije preduzeća i doprinosa u prve dvije godine poslovanja) do podrške proizvodnim subjektima u vidu dodjele zemljišta pod posebnim okolnostima ( zemljište za 1 KM). Uključeni smo, sufinansiramo i putem Agencije za razvoj i Centra za obrazovanje odraslih provodimo projekte edukacije radne snage za CNC tehnologiju i sl.
Finansijske obaveze prema Općini, poput renti, naknada, administrativnih taksi i slično su vjerovatno najniže u BiH. I ne manje važno, nudimo im brzu i efikasnu administraciju.
eKapija: Na koji način podržavate projekte mladih preduzetnika?
– Razvili smo poseban način podrške mladima da pokrenu vlastiti biznis. Na ovaj način mladi su registrovali 24 poslovna subjekta i zaposlili 46 osoba. Ovaj naš mehanizam podrške mladima Institut za mlade KULT pretvorio je u “Vodič” za druge općine. Naš projekat, postupak rada, obrasci, pretvoreni su u model koji mogu slijediti druge institucije. Mlade pozivamo da iznesu svoje poslovne planove, koje ocjenjuju iskusni privrednici. Za poslovne ideje koje budu ocijenjene kao najbolje obezbijedićemo sredstva za registraciju poslovnog subjekta, plaćanje doprinosa za zaposlene u prve dvije godine poslovanja, dio ili sav zakup prostora ako je potrebno.
eKapija: Koje biste investicije izdvojili u 2016. godini?
– U narednoj godini planiramo nastaviti gradnju sistema prikupljanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, koji u prvoj fazi podrazumijeva investiciju od oko 24 mil KM. Osim toga, nastavit ćemo ulaganje u poslovnu i drugu infrastrukturu. Očekujemo da ćemo ponuditi i značajan projekat za realizaciju javno-privatnog partnerstva u području toplifikacije.
Teodora Brnjoš/ekapija.ba