U Bosni i Hercegovini trenutno ima blizu milion hektara neobrađene zemlje, a prije agresije na našu zemlje 80 posto je bilo zasijano i sa čijih polja se hranila cijela Bosna i Hercegovina a bilo je i za izvoza, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.
Bićo ukazuje kako je danas situacija obrnuta i da se sije svega 20 posto a 80 posto obradivih površina je nezasijano što nas dovodi u situaciju za zavisimo od uvoza.
“Samo se uvozio ananas, banane”
– Sa popisom pooljoprivrede popisalo bi se i koliko imamo obradive površine ali na nivou države. Ovdje vam je dosta poljoprivrednog zemljišta pretvoreno u građevinsko i industrijsko, kako već rade i to se ne evidentira, nego općina kaže da je promijenila namjenu zemljišta i da se tu sada mogu graditi kuće a ono do jučer bio pošnjak. Ostalo je u nekim knjigama koje je Bosna i Hercegovina vodila prije, gdje se i dalje vodi da je pašnjak a u stvarnosti je građevinsko zemljište.
Tako da bi popis poljoprivrede bio neophodna stvar ali na nivou države i da se uradi kako treba. Mi svi gubimo 100 miliona eura godišnje evropskih fondova jer ne znamo čime raspolažemo jer nemamo nikoga na nivou države, nikoga ko će voditi brigu o poljoprivrednicima – govori nam Bićo.
Upitali smo kada bi sve obradive površine bile zasijane, da li bi se Bosna i Hercegovina mogla prehraniti, da ne zavisimo od drugih, piše Faktor.
– Ovo vam je podatak od prije rata. Ovdje se proizvodilo 80 posto potreba Bosne i Hercegovine, tadašnje Republike BiH, proizvodilo se sve što treba građanima, tadašnjoj Republici, sadašnjoj državi. Uvozilo se samo ono što nije uspjevalo tipa ananasa, banana… Imali smo pšenice za izvoz, imali povrća, voća, žita…
Sve se moglo proizvesti. Sada trenutno imate blizu milion hektara neobrađene zemlje koja se obrađivala prije rata. I sada vidite koliko se tu može pšenice proizvesti i možemo zadovoljiti naše potrebe i da imate toga dosta za izvoz, da niste ovisni – naglašava Bićo i dodaje:
– Sada vam je situacija totalno obrnuta. Sada uvozimo 80 posto a proizvodimo 20 posto u dobrim godinama. Kada je suša kao u prošlim godinama, kada je nevolja sa ratom u Ukrajini, kada ne možete doći do repromaterijala koji vam služe za sjetvu, to pada ispod 20 posto. Doveli su nas u totalnu zavisnost od uvoza.
Vratio se na popis poljoprivrede.
“Sve se radi naopako”
– Naime, popis poljoprivrede su pravila koja traži Evropa i ne možete ništa raditi. Ovdje su uradili Strategiju razvoja poljoprivrede do 2027. godine. Ja pitam na osnovu čega ako nemate pojma čime raspolažete? Znamo li kolika je kod nas proizvodnja kukuruza ako ne znamo na kojim površinama se sije, ako ne znamo čime raspolažemo.
E to je ono kada se sve radi naopako. Jesam za popis na nivou države, Evropa prima u svoje članstvo Bosnu i Hercegovinu, ne prima Federaciju i RS. Dok jedna agencija ne bude vodila brigu o svima to neće biti dobro – naglasio je Bićo.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u Prijedlogu budžeta FBiH za ovu godinu planira je novac za popis poljoprivrede u Federaciji, koji je posljednji put urađen šezdesetih godina.
Realizator projekta bi bio Federalni zavod za statistiku. Međutim amandmanima “Osmorke” i HDZ-a usvojenim na Budžet Federacije za 2023. godinu od popisa su uzeta 2,5 miliona KM od planiranih šest miliona KM i ovaj projekat je doveden u pitanje.