Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za period 2019. – 2022. godina, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Prema ovoj analizi, sektor proizvodnje i prerade mlijeka još održava stabilnost uprkos poremećajima na tržištu nastalim usljed pandemije Covida-19 i smanjenja proizvodnje i rasta cijena stočne hrane, saopćeno je nakon sjednice Vijeća ministara BiH.
U BiH je u prošloj godini ukupno proizvedeno 621,33 miliona litara sirovog mlijeka, od čega kravljeg 601,2 miliona litara, ovčjeg 12,9 miliona litara i kozjeg 7,23 miliona litara. Prošlogodišnja proizvodnja sirovog mlijeka je zabilježila povećanje od 3 posto u poređenju s prethodnim godinama.
Mljekare od domaćih proizvođača otkupljuju prosječno do 40 posto proizvedenih količina svježeg sirovog kravljeg mlijeka. U prošloj godini mljekarama je isporučeno više od 250 hiljada tona, i to po prosječnoj cijeni od 0,70 KM po litri, što je više za 10 feninga u odnosu na prethodne tri godine. Istodobno su inputi za proizvodnju bili u stalnom porastu, počevši od 2019. godine, a 2022. je zabilježen rast između 40 i 60 posto.
U BiH posluju 23 mljekare s kapacitetima prerade od 350 miliona litara, a njihova iskorištenost je oko 60 posto. Mlijeko i mliječne proizvode na evropsko tržište plasira 11 mljekara iz BiH.
Proizvođači sirovog mlijeka korisnici su poticajnih sredstava. Tokom 2022. godine isplaćen je 81 milion KM po osnovi premije za mlijeko, odnosno 8 miliona ili 11 posto više nego godinu ranije.
Najznačajnije povećanje potrošačkih cijena je izraženo tokom prošle godine, kada je za kilogram maslaca bilo potrebno izdvojiti u prosjeku oko 28 KM, tvrdokornog sira oko 17 KM, kilogram margarina oko 6 KM i litru mlijeka oko 2 KM.
Obim ukupne vanjskotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 337 miliona KM u prošloj godini, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 66 posto, a izvoza oko 34 posto. Vrijednost ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 223,8 miliona KM i zabilježila je rast od 29 posto u prošloj u odnosu na prethodnu godinu.
Istovremeno iz BiH je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu 112,9 miliona KM, što predstavlja rast od 21 posto. Na povećanje vrijednosti uvoza i izvoza utjecalo je povećanje uvoznih i izvoznih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda.
Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini iznosila je 50 posto i u razdoblju od 2019. do 2022. godine smanjena je za 9 posto.
Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište BiH uvezeno je iz Evropske unije (rekordnih 203,34 miliona KM), što je povećanje za 31 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Iako bh. izvoz mlijeka na tržište Evropske unije bilježi kontinuirano povećanje i u prošloj godini je dostigao gotovo 26 miliona KM, Bosna i Hercegovina i dalje najviše izvozi na tržište CEFTA-e, gdje je u prošloj godini izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 86,68 miliona KM, što je povećanje za 28 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Izvor: Faktor