Baloner, šešir, dalekozor, lažni brkovi – tako nas vjerovatno, zahvaljujući filmovima, većina još uvijek zamišlja detektive. No pitate li jednog pravog kako izgleda njegov posao – reći će vam da istraživati ne može baš svako.
Mobiteli, aplikacije, kamere, GPS… Nikad više alata za špijunažu! No nekima je i dalje potrebna pomoć privatnog detektiva. Adela radi taj posao već 12 godina, a onome ko je angažira pokušat će doznati ko ga potkrada, na čiju je internetsku prevaru nasjeo, ide li mu zaposlenik na lažno bolovanje – ali ne i vara li ga supružnik.
– Upravo sam nedavno dobila jedan email iz inostranstva gdje je momak obrazložio da je on sedam godina u ljubavnoj vezi i da on iz nekog razloga sumnja u vjernost svoje djevojke i da bi on htio provjeriti s kim je ona bila na godišnjem odmoru tu u Hrvatskoj – rekla je Adela Krivanek Magerl.
Adela ovakve slučajeve ne preuzima, prosljeđuje ih kolegama. Ovdje po njoj nije bilo pravnog interesa.
– Prvo, oni nisu uopće u braku. S druge strane, čak i da jesu u braku, svaka osoba ima pravo na privatnost, na osobnost i na jedan dio svog života. Iako kod nas dosta kolega kaže – u porodičnom zakonu stoji da su supružnici dužni na vjernost. Da, dužni su, ali nisu obavezni – rekla je.
I da je htjela, teško bi provjerila gdje se kretala i kako je vrijeme provodila dotična gospođica. Hoteli i turističke zajednice takve podatke ne bi joj dali. Za razliku od primjerice austrijskih detektiva koji se služe čak i kombijima u kojima su složeni čitavi laboratoriji za nadzor, hrvatski detektiv zakonski smije imati vrlo malo pomagala.
– Blokić, olovku i manualni fotoaparat, jer može samo fotografirati na licu mjesta – rekla je.
S najčudnijim slučajevima obraćaju joj se – mladi, čiji je način komunikacije za nekoga u njenim godinama – priznaje – neobičan.
– Dolazili su mi studenti koji su se žalili da su njihovi prijatelji znali napraviti lažni profil u njihovo ime na nekim recimo gay stranicama – istaknula je Adela.
Zbog prebacivanja društvenog života u digitalni svijet za pomoć joj se obraćaju i roditelji. Sve manje znaju s kime i kako im djeca komuniciraju.
– Imala sam jednu situaciju gdje su roditelji došli tražiti pomoć zato što je njihovo dijete pokušalo samoubistvo. Njima nije bilo jasno, s obzirom na to da su oni imućna porodica, imaju sve – sve su djetetu omogućili, zašto bi to dijete pokušalo samoubistvo? Pa su onda išli provjeriti jesu li tu u pitanju nekakvi prijatelji, nekakve manipulacije preko nekih društvenih mreža – rekla je.
Istragom nije dokazan bullying vršnjaka, ali otkriveno je da je dijete samo ostavljalo zabrinjavajuće bilješke u mobitelu, radeći čak i transkripte razgovora svojih prijatelja. Sadržaj u mobitelu – uvid u to kako dijete razmišlja – ponukalo je u ovom slučaju roditelje da ga odvedu dječjem psihologu.
– Njegova majka je bila – sad će ona ići s njim na neki izlet, prošetati, provesti neko vrijeme s njim. Međutim, ostale su bilješke da je malome to išlo na živce – naglasila je Adela.
Lažna bolovanja
Danas je angažiraju i poslodavci koji žele znati lažiraju li njihovi uposlenici bolovanja.
– Imali smo par slučajeva gdje je recimo jedna žena znala otići na bolovanje, i onda na pijaci prodavala voće, povrće ili šta već jer joj je bila sezona. Cijene angažmana privatnih detektiva različite su, platit ćete ih od 45 do 95 eura po satu, ovisno o tome šta želite saznati, a da je unutar zakonskih, etičkih i moralnih okvira, objavio je HRT.