Kemal Hrnjić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, jučer je tokom izlaganja na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kazao kako bi “ova zemlja bila gladna kada bi se zabranio uvoz”.
– Nažalost, slažem s ministrom jer je zaista takva situacija na terenu. Evo jednog primjera, lokalnog, ali je tako u većem dijelu države. U 2022. godini u Tuzlanskom kantonu proizvedena je samo jedna trećina od potrebnih količina mlijeka. Zašto se to dešava?
Razlog je jednostavan, vlasti, bez obzira na to o kojoj političkoj opciji se radi, ne vode računa o poljoprivredi – kaže za Faktor Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK.
Bosna i Hercegovina u odnosu na zemlje okruženja premalo ulaže u poljoprivrednu proizvodnju, ističe Glibanović.
– Hrvatska, zemlja sa sličnom površinom i brojem stanovnika, izdvaja samo za oporavak sektora mljekarstva 700 miliona eura. S druge strane, u BiH entiteti na ime poticaja u zbiru godišnje isplaćuju nešto manje od 350 miliona KM. I onda se ne trebamo čuditi kada na policama u prodavnicama dominira roba iz susjednih zemalja – objašnjava Glibanović.
Naglašava da poljoprivreda u BiH ima potencijal da hrani u znatno većoj mjeri nego što je to dosad, ali…
– Imamo stručne agronome, sposobne proizvođače, ali bez mnogo više novca iz budžeta crno se piše poljoprivredi u BiH. Prije nekoliko godina troškovi po hektaru od sjetve do žetve iznosili su 1.500 KM, a sada su 3.500 KM.
Znači, moraju biti daleko veća izdvajanja iz budžetskih kasa, pokušati doći do fondova Evropske unije… U suprotnom nastavit će se trend gašenja farmi i poljoprivrednih gazdinstava – upozorava Glibanović.
Izvor: Faktor