Benjes živica se gradi po uzoru na one nekadašnje kojima su uobičajeno bila ograđivana polja i dragocjeno je stanište brojnih ptica, insekata, ježeva i kornjaša. Izrađuje se jednostavno, a potrebna su vam samo dva reda čvrstih grana ili drvenih stubova koji se ubadaju u zemlju te ostaci granja koji se obično prikupe krčenjem i čišćenjem posjeda, piše Agrarheute.
Šteta je da ih bacate ili spaljujete jer je riječ o vrijednom materijalu koji možete iskoristiti u zaštiti svog vrta, a ujedno ga vraćate u prirodni ciklus.
“Čudo živice”
Poljoprivrednici su nekada uz međe, po rubovima pašnjaka i oranica, slagali prikupljeno granje i tako su se formirale mrtve živice. Naziv Benjes dobile su po pejzažnom vrtlaru Hermannu Benjesu koji je ovaj princip poljske ograde ponovo otkrio 1980-ih. Doživio je “čudo živice” nakon što je primijetio kako su se rezovi koje je naslagao na rubu vrta ubrzo razvili u stanište za mnoge životinje. Bio je toliko oduševljen da je javno objavio svoj koncept.
Neke od prednosti Benjes živice su:
Biotop je za brojne životinje i insekte, što znači da se u vrt nastanjuju korisni insekti.
Isječci ostaju u vrtu, dakle ekološki se recikliraju.
Služi kao zamjena za ogradu, ekološka zaštita privatnosti i zaštita od vjetra
Nisko održavanje i ušteda troškova.
Osnovno načelo: stvaranje živice od nagomilanih rezova, koji s vremenom postaju sve grmolikiji kako se sjeme taloži.
Potreban prostor: živa ograda je zamišljena kao široka poljska živica, ali se dužina, visina i širina mogu prilagoditi uvjetima vrta. Treba biti najmanje 0,5 do 1 m duboka i 1 do 1,5 m visoka. Dužina je proizvoljna, ali bi ona od oko 4 m bila idealna.
Stvaranje živice: Dva reda čvrstih grana ili drvenih stubova ubadaju se u zemlju, a između njih se pravi razmak otprilike 1 do 2 m.
Materijal: Grane i grančice različite debljine slažu se okomito između stubova. Važno je dobro pomiješati grube s tanjim granama. Grm bi trebao biti dovoljno visok, ali ne previše gust. U konačnici, svjetlo bi trebalo doprijeti do klijavih grmova. Prima mnoge grane i grančice, ali i oni se brzo ruše. Nakon svakog podrezivanja u vrtu, živica se može ponovno napuniti.
Isječci kupine se ne smiju koristiti jer se dominantno šire.
Ozelenite je grmljem
Pod utjecajem vjetra, vremenskih prilika i aktivnosti ptica taloži se sjeme samoniklog bilja iz okolnog područja koje sve više zeleni i zgušnjava živicu. Ali to ne funkcionira uvijek. Tada ima smisla aktivno dodavati odgovarajuće biljke za ishranu. Na primjer, možete posaditi grmlje svakih nekoliko metara unaprijed kako biste je ozelenili. Prikladno je lokalno divlje voće poput trna i gloga ili divlje ruže.
Nakon desetak godina ova živica više se ne može razlikovati od bilo koje druge. U njoj se može se pojaviti do 20 vrsta ptica koje se gnijezde. Mnoge životinje koje su korisne za vrt, poput ježeva i žaba, tu nalaze utočište i zimovalište. Osim toga, s vremenom se pojavljuje veliki broj insekata, kornjaša i pauka. Leptiri i šišmiši također imaju koristi od mrtvog drveta.
Izvor: Agroklub