Troškovi života u našoj zemlji stalno rastu. Sindikalna potrošačka korpa dostigla je iznos od gotovo 3.000 KM, a uslijedilo je i novo poskupljenje goriva. Pokrenulo je to stara pitanja: slijedi li novo poskupljenje hrane? I dok građani strahuju, proizvođači prijete protestima. Nadležni šute.
Kupiti hranu ili lijekove – postalo je svakodnevno pitanje za većinu bh. građana, posebno onih treće dobi. Primanja mizerna, cijene na vrhuncu. Nerijetko čak i veće u odnosu na pojedine zemlje Evropske unije. Trgovci broje zaradu, građani broje sitniš u novčaniku i kalkulišu od čega danas odustati, tražeći formulu za preživljavanje. A politika obećava. I ne ispunjava, navodi se u prologu FTV-a.
“Mi smo jedina zemlja koja za sve ima isti PDV, od kifle do mercedesa. To nigdje nema. Ako treba, neka prepišu iz zemalja okruženja. Naravno, odmah se kaže da nema političke volje. Naravno da nema i svako povećanje koje se desi, npr., goriva, kod nas odmah povećavaju cijene”, ističe Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono”.
Pravi udar, upozoravaju ekonomisti, tek slijedi, s obzirom na najavljeno poskupljenje struje, koje bi, navode, moglo izazvati velike poremećaje na tržištu. Pekari su, barem se to do sada pokazalo, prvi na listi onih koji podižu cijene svojih proizvoda. Ako je za utjehu, do poskupljenja neće doći, barem ne do septembra.
“Imamo zaliha i brašna i goriva i tako ćemo nekako izdržati, naši kupci ne moraju da se brinu što se tiče ove firme, a ne znamo kako će naše kolege, naša konkurencija da odreaguje”, kaže vlasnik pekarske industrije Njego Zagorac.
“Cijene su nerealne” – kažu proizvođači, kojima je ove godine za kilogram “zlatnog zrna” ponuđena otkupna cijena od 36 feninga. Traže smanjenje cijene hljeba i sastanak s nadležnima.
“Nije normalno da za 100 kg pšenice od 36 feningi kupimo 8 kg hljeba, to je 20 vekni po 400 grama. To nikad nije bilo niti će biti, ali vidite i sami kakva je situacija i ne možemo na ovakav način opstati. Ako ne dođe do tog sastanka ili do nekih konkretnih rješenja, mi, poljoprivrednici, izlazimo na ulicu”, poručuje Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH.
Konstantan rast cijena, upozoravaju ekonomisti, našu zemlju gura sve dublje u siromaštvo, a uporedno s tim raste i prijetnja od socijalnih nemira. Poražavajući podaci pokazuju da je prema godišnjem indeksu siromaštva u analizi 157 zemalja, Bosna i Hercegovina zauzela 18. mjesto.