Paradajz se već stotinama godina svrstava u povrće, ali botaničari ga klasificiraju kao voće, zbog načina njegovog rasta i plodova koji rastu na granama. Za uzgoj paradajza možemo koristiti rasad ili direktnu sjetvu.
U sjevernim i sjeveroistočnim područjima BiH, sjetva u staklenicima počinje u februaru, dok se vanjska sjetva obavlja od 10. aprila do kraja maja. Berba se vrši 90-120 dana nakon sadnje.
Ova namirnica je neizostavan dio ishrane zbog velike količine nutrijenata. Paradajz uzgojen na otvorenom prostoru sadrži dvostruko više vitamina C nego onaj iz staklenika. Bogat je vitaminima A, C, K, B6, folnom kiselinom i kalijem te pomaže u regulaciji šećera u krvi zahvaljujući hromu i vlaknima.
Paradajz je biljni antibiotik koji može pomoći u borbi protiv štetnih mikroorganizama. Konzumacija paradajza povezana je sa smanjenim rizikom od bolesti srca, raka i problema s krvnim žilama. Važno je napomenuti da se sirovi paradajz ne preporučuje konzumirati posoljen, jer sol može uništiti njegove korisne sastojke, posebno kalij.
Različite studije pokazuju da se paradajz i grah nalaze u vrhu namirnica koje pozitivno utiču na zdravlje srca. Također je izvrstan izvor vitamina A koji poboljšava vid i štiti oči od oštećenja.
Jela s paradajzom mogu pomoći i u mršavljenju jer voda i vlakna u paradajzu stvaraju osjećaj sitosti.
Sada je sezona paradajza, i idealno je vrijeme za pripremu zimnice od ove namirnice. Odaberite zreo paradajz za najbolje rezultate. Sok od paradajza ima brojne zdravstvene prednosti, uključujući pomoć u regulaciji krvnog pritiska i zaštitu zdravlja srca.
Sok od paradajza, također je jako zdrav. Sok se može pripremiti svjež u blenderu ili sokovniku, a možete mu dodati i malo jabuke, naranče, celera ili mrkve za još bogatiji okus. Također se može kombinovati i sa celerom ili mrkvom
Piše: Dženeta Fazlić, magistar poljoprivrede