Prosjačenje na ulicama, ispred tržnih centara i u baštama kafića postalo je sveprisutna pojava posljednjih decenija, a najnoviji podaci pokazuju da je u prvih sedam mjeseci tekuće godine zbog toga sankcionisano 87 lica.
Nadležni ističu da je uglavnom riječ o osobama koje su u Banjaluku došle iz drugih opština i gradova.
– Policijski službenici u kontinuitetu sankcionišu lica koja se bave prosjačenjem, a u periodima kada je ova negativna pojava posebno izražena izvode se akcije sa akcentom na sankcionisanje počinilaca prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru RS, a koji se odnosi na prosjačenje – pojasnili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Kako navode, na području grada Banjaluke tokom 2023. godine zbog počinjenih prekršaja iz ovog zakona ukupno je sankcionisano 97 lica.
– Propisana novčana kazna za ovo djelo je od 200 do 800 KM za lica koja prosjače ili navode drugog na prosjačenje, dok je za navođenje na prosjačenje maloljetnika, duševno oboljelog ili lica zaostalog u razvoju propisana novčana kazna od 400 do 1.200 KM ili zatvorska do 40 dana – istakli su iz ministarstva.
Prema njihovim riječima, lica koja su na području Banjaluke sankcionisana zbog kršenja navedenog zakona uglavnom imaju prijavljeno prebivalište na području drugih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj ili u Federaciji BiH, a radi se o licima romske nacionalnosti.
Direktorica Centra za socijalni rad Irena Joldžić istakla je kako ne dobijaju puno prijava zbog posjačenja, jer postoji samo jedna porodica koja živi u Banjaluci sa kojom su upoznati i to su, kako kaže, djeca romske nacionalnosti.
– Druge porodice koje prose sa djecom dolaze pretežno vikendom iz drugih
gradova. Kada nas pozove policija zbog takvih slučajeva, mi izuzmemo djecu, smjestimo ih u sigurnu kuću ili prihvatnu stanicu dok ne dođu njihovi roditelji i donesu lična dokumenta – navela je ona.
Kako dodaje, većinom to nisu osobe iz Banjaluke, nego ih upućuju u centar za socijalni rad grada ili opštine iz koje dijete dolazi, a od policije dobijaju novčanu kaznu.
– Mi dijete nećemo vratiti dok nam ne prilože dokumenta i zbog toga se mnogi koji su uhvaćeni ne vraćaju u Banjaluku, jer ih više koštaju troškovi koje imaju za to, nego što „zarade” – istakla je Joldžićeva.
Građani kažu da osobe koje traže novac najčešće susreću ispred tržnih centara ili većih marketa. Ističu da nerijetko viđaju i djecu koja prose.
– Žao mi je te djece jer ih roditelji koriste kao sredstvo za brzu zaradu, dok sami odbacuju mogućnost za rad. Nedavno sam sjedila sa prijateljicama u bašti jednog kafića u naselju Nova varoš, kada je jedna mlada žena sa bosonogim mališanima prišla našem stolu i tražila da joj damo novac da im kupi hranu. Dali smo joj neki sitniš, ali je ubrzo opet došla. Kada sam je pitala da mi pomogne da očistim kuću, a ja ću joj pošteno platiti, ona se samo okrenula – ispričala je mještanka Nove varoši Živana S.
Akcija
MUP RS je prošle godine realizovao republičku akciju „Stop prosjačenju” koje je jedan od najprisutnijih oblika ekonomske eksploatacije djece.
– Prosjačenje ne smije i ne može da bude posmatrano kao „stil života” ili „naučen obrazac ponašanja” – napomenuli su tada iz MUP-a Srpske.
Cilj akcije, tokom koje je bio organizovan niz preventivnih i represivnih aktivnosti, kako su istakli, jeste jačanje svijesti građana o rizicima i posljedicama prosjačenja djece, prenosi Glas Srpske.
– Ova negativna pojava za posljedicu ima i narušavanje drugih prava djeteta kao što su prava na zdravo odrastanje, obrazovanje, život u porodici, zdravstvenu zaštitu, zaštitu od svakog oblika nasilja i mnoga druga – naglasili su u saopštenju.