“Zlatni” bi rudnik u Varešu investitorima, ali i BiH u idućem periodu mogao donijeti i veća sredstva nego što su ranije procjene pokazivale.
Naime, iako je prvobitnim istraživanjem ovog područja utvrđena velika količina cinka, barita i olova, dodatna su otkrila značajne količine srebra, zlata i bakra. Iako bi mnogi pomislili kako je zlato ključno u cijeloj ovoj priči, jedan drugi metal mogao bi postati broj jedan po potražnji.
Ključne sirovine
Sve veći naglasak na prelazak na klimatski neutralnu privredu dovodi do rasta potražnje za bakrom u svijetu. Bakar, poznat kao crveni metal, postaje ključna sirovina u borbi za dekarbonizaciju privrede. Očigledno je da elektrifikacija privrede, ključni korak prema održivijem energetskom sistemu, zahtijeva značajnu količinu bakra. Ako se proizvodnju energije želi odvojiti od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom privrede, a za nju je nužan “crveni metal“. Joahim Berlebach iz firme “Earth Resource Investments” iz Ciriha u razgovoru za DW nedavno je izjavio kako je bakar na temelju svojih fizikalnih osobina, prije svega svoje električne vodljivosti, najvažnija sirovina za energetski zaokret.
– Ako stvarno želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebali bismo u naredne tri desenije otprilike jednaku količinu bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj istoriji – smatra Berlebach.
Svoju ulogu u sve većoj potražnji za bakrom imaju i električni automobili. Naime, električni automobil više klase može sadržavati oko 78 kg bakra u poređenju s oko 22 kg u ekvivalentnom modelu vozila koje pokreće benzin, prema podacima globalne baze podataka i analitike vezane uz energetsku tranziciju Vud Mekenzi.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine zahtijeva značajna ulaganja u nove rudnike, ali su se investicije posljednjih godina smanjivale. Budući da je ova zemlja bogata mineralnim sirovinama poput željezne rude, boksita, olova, cinka i bakra, a rudarstvo duboko ukorijenjeno u istoriju privrede, nije isključeno otvaranje novih rudnika.
Uz to što je bogata navedenim rudama, u utrobi BiH skriva se još jedna ruda za kojom će u idućem periodu potražnja samo rasti. Riječ je o litijumu bez kojeg nema snažnih baterija koje se ugrađuju u električne automobile, ali ni litijum-ionskih baterija za mobilne telefone i prenosne računare bez kojih je današnji svijet praktično nezamisliv.
Rude i minerali
Ranije je objavljen podatak kako će globalna potražnja za litijumom rasti po stopi od 33,3 odsto godišnje, a alternative mu, zasad, nema.
Fridrih Katzer, jedan od najznačajnijih geologa u BiH, još u vrijeme Austro-Ugarske rekao je: – BiH je zemlja bogata rudama i mineralima. Kada je u pitanju litijum, ima ga i na području Domaljevac-Šamca, u dijelu BiH. U mjesnoj zajednici Suvo Polje kod Bijeljine tvrde da ga itekako ima, međutim, Grad Bijeljina nije htio dati odobrenje za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litijuma i bora bijeljinskoj firmi Rodon jer nema dovoljno informacija ni pravni temelj za izdavanje tražene saglasnosti. Istraživanja su ipak odobrena u Ugljeviku i Loparama. Najviše lokacija s litijumom, prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS, nalazi se na području Zvornika, piše Večernji list BiH.