Rast doznaka iz inostranstva je konstantan, a to pokazuju i podaci za drugi kvartal ove godine kada je u BiH stiglo više od 1,1 milijardu maraka, dok se ukupno za šest mjeseci slilo 1,97 milijardi KM.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u drugom kvartalu ove godine iznosili su oko 1,5 milijardi maraka i povećani su u odnosu na prvi kvartal kada su iznosili 1,2 milijarde. Ukupni tekući transferi za pola godine iznosili su više od 2,6 milijardi KM.
Od ukupnih tekućih transfera u drugom kvartalu, 1,1 milijarda KM odnosi se na personalne transfere, odnosno na novčane doznake iz inostranstva. U poređenju sa prvim kvartalom zabilježen je znatan rast doznaka iz inostranstva, jer je u BiH, kako ističu za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH, tokom prva tri mjeseca stiglo nešto više od 857 miliona KM. Gledajući polugodišnji period, ove godine za šest mjeseci u BiH je stiglo 1,97 milijardi KM, dok je za šest mjeseci lani u BiH se slilo 1,76 milijardi maraka.
“Preostalih 373,8 miliona KM odnosi se na ostale tekuće transfere, od čega se na socijalna davanja, odnosno na penzije iz inostranstva odnosi 331,19 miliona KM”, istakli su iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”, a i tu je zabilježen rast u odnosu na prvi kvartal.
Inače, Centralna banka BiH ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka jer još uvijek nema zvanične procjene po zemljama.
“Može se reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, ističu oni za “Nezavisne novine”.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da su doznake iz inostranstva bitna determinanta naše potrošnje.
“Naime, one u ukupnom iznosu na godišnjem nivou dostižu vrijednosti između četiri i pet milijardi konvertibilnih maraka, što čini oko 20 odsto raspoloživog dohotka naših građana. Ako znamo da je potrošnja noseća komponenta agregatne tražnje u našoj ekonomiji, onda se značaj doznaka za privredni rast lako prepoznaje. Doznake iz inostranstva omogućavaju i finansiranje našeg trgovinskog deficita pa smo zbog toga u grupi zemalja koja ima manji deficit tekućeg bilansa od spoljnotrgovinskog deficita”, navodi Mlinarević.
Prema njegovim riječima, ključni problem u vezi sa doznakama iz inostranstva leži u činjenici da ne koristimo potencijal koji ima naša dijaspora.
“Nismo se dovoljno pozabavili podsticanjem investicija naše dijaspore koje bi značajnije doprinijele održivom privrednom rastu kroz povećanje proizvodnje i zaposlenosti. Iskustva zemalja poput Irske, koja je zahvaljujući svojoj dijaspori i njihovim investicijama strukturno transformisala svoju ekonomiju prema tehnološki naprednijoj proizvodnji više dodane vrijednosti, mogu biti poučna. Oni su podsticajnim poreskim ambijentom i ulaganjem u obrazovanje privukli investicije svoje dijaspore koje su omogućile transfer tehnologija i ekonomski preobražaj”, objašnjava on za “Nezavisne novine”.
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, ranije je za “Nezavisne novine” kazao da je novac koji dolazi iz inostranstva značajan.
“Mi nemamo baš detaljno ko sve uplaćuje taj novac i kome ide, ali pretpostavljam da naši ljudi iz dijaspore pomažu svojim obiteljima da nešto investiraju, da nešto kupuju… I naravno da je to značajna svota. Bez te svote bilo bi sigurno sve drugačije u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bago. prenose Nezavisne novine.