Odluka o minimalnoj plati u FBiH u najvećoj mjeri tiče se ingerencija Ministarstva rada i socijalne politike, na čijem je čelu Delić.
“Prije svega moram reći da je Odluka o povećanju minimalne plate hrabra i, sa aspekta prava radnika, važna, odnosno korak naprijed za radnike koji se čekao godinama. Dakle, što se mene tiče, svaka odluka koja doprinosi boljem položaju radnika je korak u pravom smjeru i zaslužuje podršku. Ova Vlada je napravila hrabar potez donoseći ovu odluku i sve što je sada potrebno jeste iskoristiti ovaj trenutak i doći do najboljih rješenja koja se ovih dana aktualiziraju sa svih strana. Međutim, vjerovatno bi bilo daleko bolje da se u donošenje ove Odluke uključilo resorno, odnosno Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, koje je direktno nadležno za prava radnika, ostale nadležne institucije i svakako akademska zajednica jer bismo vjerovatno izbjegli ove tenzije prisutne u javnom diskursu posljednjih dana”, kaže nam Delić.
Ova odluka se čekala dugo i nije donesena godinama. Međutim, ono što je zanimljivo jeste da mnogi ili većina ministara u Vladi FBiH nije bila konsultovana u vezi ove odluke, piše Klix.
“Da sam imao priliku, prije donošenja ove Odluke, uradio bih detaljne analize, šire konsultacije i simulacije kako bismo prevenirali eventualno sve negativne efekte donošenja jedne ovakve odluke. S druge strane, unazad godinu dana traju neki razgovori i pregovori o povećanju minimalne plaće i možda je ovo dobar način da se konačno sa mrtve tačke pokrene pravo rješenje. Možda drugačije ne možemo ni doći do konačnih rješenja. Naše mišljenje je da se ova tema treba ponovo otvoriti, ali uz aktivno učešće socijalnih partnera; poslodavaca, sindikata i Vlade, ali i struke, odnosno akademske zajednice koja se često izostavi kod donošenja važnih odluka. Vjerujem da na taj način možemo pronaći rješenje koje će biti pravedno i održivo, a teret odgovornosti će biti ravnomjerno raspodijeljen između svih partnera, dakle i Vlade i poslodavaca, a ne samo poslodavaca kako je trenutnom Odlukom predviđeno”, poručuje ministar Delić.
Treba istaći da će odluka o minimalcu utjecati i na socijalna davanja.
“Povećanje minimalne plaće će imati direktan utjecaj na određena socijalna davanja. Primjerice, roditelji njegovatelji će sada primati uvećanu minimalnu plaću, odnosno 1000 KM, a svakako će rasti i dječiji dodatak. Međutim, većina socijalnih naknada, poput naknada civilnih žrtava rata i neratnih invalidnina, više se ne veže za minimalnu plaću, već se obračunava prema drugim parametrima, tako da na ove naknade neće imati utjecaja. Ipak, moramo biti svjesni da ovakve kontinuirane promjene u dogledno vrijeme mogu povećati pritisak na budžet, stoga daljnje aktivnosti zahtijevaju strateški pristup i održive fiskalne reforme kako bismo mogli govoriti o održivom sistemu ne samo socijalnih naknada već i drugih budžetskih korisnika. Za pravu socijalnu reformu neophodna je reforma poreskog sistema jer samo tako možemo krenuti putem istinske socijalne pravde. Svaki drugi način je uzaludno presipanje sredstava i dugoročno neće biti održivo. Moramo imati kvalitetne podatke kako bismo ravnomjerno i pravedno rasporedili socijalna davanja i kako se ne bi bogati i dalje bogatili, a siromašni ostajali u zoni siromaštva”, istakao je.
Ono što se u narednom periodu može očekivati jeste i nužna izmjena nekih zakona i u FBiH i u kantonima, kako bi se izbjegli pritisci na budžet.
“Kako sam već gore spomenuo, postoji Zaključak Vlade da se osnovice za socijalna i druga davanja ne vezuju direktno za minimalnu plaću i ovo rješenje je već implementirano u određene zakone koji su se mijenjali. U našem resoru to su Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata i Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama sa invaliditetom. Naravno, ovo ne znači da se osnovice trebaju fiksirati već da se trebaju vezati za drugi faktor, kao što je u ovim zakonima predviđeno indeks rasta potrošačkih cijena i potrošačke korpe. U tom kontekstu, izmjenama navedenih zakona sva naša socijalna davanja su rasla u protekloj godini i shodno promjenama za koje se vezuju rast će i u narednim godinama. Dakle, nisu fiksirane osnovice i pratit će rast troškova života, što je i realno. Osim toga, istinski smatram da nam je potrebna sveobuhvatna fiskalna reforma kako bismo smanjili opterećenja na rad i samim tim i osigurali stabilnost socijalnih politika. I naravno, bez porezne reforme i preciznih podataka, teško je osigurati pravednu raspodjelu socijalnih davanja”, kaže Delić.
Ministra Delića smo pitali da li u slučaju promjene nekih zakona koji tretiraju socijalne kategorije očekuje socijalni bunt?
“Ne vidim razloge za bunt jer praktično sva socijalna davanja su tokom proteklog perioda rasla i nastavit će rasti, shodno ovoj Odluci. Naravno, svaka promjena zakona nosi određeni rizik, ali vjerujem da dijalog i transparentno predstavljanje razloga za reforme mogu spriječiti nezadovoljstvo. Mi svakako sve naše aktivnosti uvijek radimo transparentno i u saradnji sa svim relevantnim akterima, tako da ćemo i dalje nastaviti u istom pravcu. Naš cilj je socijalna pravda i ekonomska održivost, a to možemo postići samo ako zajedno radimo; nadležne institucije, poslodavci i radnici. Optimalno rješenje bi uključivalo, prije svega, da Trojka ispuni svoja predizborna obećanja u vezi sa fiskalnom reformom. Dakle, smanjenje opterećenja na rad je neophodno kako bi povećanje minimalne plaće bilo dugoročno održivo i kako bismo osigurali održivost postojećih radnih mjesta i kvalitetna nova radna mjesta. Mišljenja sam da bi minimalna plaća morala biti i veća i od 1000 KM, ali bi oporezivi dio trebao biti optimalan kako bi omogućili rast, razvoj, konkurentnost i održivost privrede. Svi zajedno trebamo revidirati odluku i pronaći model tako da svi uključeni imaju podjednako raspoređen teret obaveza i odgovornosti, ali i zadovoljavajuću satisfakciju. Radnici konkretno poboljšanje primanja, poslodavci zadovoljne i motivirane radnike, a Vlada svoj udio odgovornosti kroz smanjenje cijene rada, odnosno opterećenja na rad. Zbog svega navedenog smatram da su neophodne šire konsultacije sa socijalnim partnerima; sindikatima, poslodavcima, Vladom i neizostavno akademskom zajednicom. Držim da svi navedeni akteri moraju zajednički revidirati ovu i donijeti poboljšanu odluku koja je pravedna i održiva i koja pravedno raspoređuje teret odgovornosti svih uključenih. I naravno, svaka odluka treba biti zasnovana na analizama i simulacijama kako bismo predvidjeli sve posljedice, poput potencijalnih poremećaja u platnim razredima, kako u javnom, tako i privatnom sektoru. Na koncu, iako odluka o minimalnoj plaći nije loša sama po sebi, način njenog donošenja i izostanak prethodnih analiza pokazali su određene slabosti. Sada nam je najvažnije da zajedničkim snagama prilagodimo sistem i izgradimo održivu budućnost i za radnike i poslodavce”, zaključio je Delić.
