Dva mjeseca nakon uvođenja zabrane rada nedjeljom za trgovce u Federaciji Bosne i Hercegovine, mišljenja javnosti o ovoj mjeri su podijeljena.
Ekonomski stručnjaci i poduzetnici navode negativne posljedice mjere i ističu da bi pravi efekat imali samo kad bi bila provedena na nivou cijele države.
Dok je dijelu radnika neradna nedjelja donijela olakšanje, za zaposlene u trgovinama koje ostaju otvorene, to znači više posla. Kupci koji ne žele mijenjati naviku odlaska u kupovinu nedjeljom, putuju do prodajnih objekata u entitetu RS, koji takav zakon nema.
O tome kakvi su efekti entitetskog Zakona o trgovini koji je od 17. decembra prvi put uveo nedjelju kao neradni dan za određene trgovine u FBiH, mahom tržne centre, a omogućio rad pekara, cvjećara, benzinskih pumpi, zanatskih radnji, podijeljena su i mišljenja trgovaca.
Porodica ponovo na okupu
Ankete ranije provedene među radnicima pokazuju da je od blizu 1.500 ispitanika više od 96 posto tražilo neradnu nedjelju.
Tako su radnici u trgovinama obuhvaćenim mjerom uglavnom zadovoljni. Među njima je Halima Pelko, radnica u sarajevskom supermarketu koji je neradnu nedjelju uveo i prije donošenja zakona.
– Zadovoljna sam što sada mogu taj dan posvetiti svojoj porodici. Konačno se, kao nekada, možemo okupiti na porodičnom ručku – kazala je.
Pelko, trgovkinja 25 godina, dodaje da su sada zadovoljni i članovi njene porodice.
Ekonomski stručnjaci smatraju da se odluka ipak nije pokazala najboljom, navodeći da su pojedini radnici u trgovinama već dobili otkaze zbog pada prometa.
Doktor ekonomskih nauka i federalni zastupnik Admir Čavalić, ekonomista i federalni zastupnik, ističe za Anadoliju kako se, nažalost, potvrdilo ono na što je upozoravao posljednje dvije godine, a to je da je određen broj radnika već ostao bez posla.
Groznica subotnje kupovine
– Dobili su otkaze zbog pada prometa, jer se dio prihoda prelio u entitet RS. Krenulo je otvaranje dragstora, u Bihaću imamo jedan ogroman dragstor gdje radnici, ne da odmaraju već nedjeljom rade u dva, u tri ujutro – kaže Čavalić.
Navodi kako u velikim tržnim centrima, “koji su načelno zatvoreni, možete vidjeti radnike da slažu robu, rade inventure, pripremaju robu za ponedjeljak”. Dodaje da je neradna nedjelja udar i na malu privredu, “prvenstveno na radnje poput mesnica, piljara, trgovina”.
– Novi fenomen je da građani očekivano prebacuju potrošnju na subotu. Tada idu u velike tržne centre i pune kase velikih trgovinskih lanaca – kaže Čavalić.
Pad prometa i prelijevanje novca u entitet RS bilježi se u pojedinim lokalnim zajednicama u FBiH.
U Sarajevu se u posljednja dva mjeseca nedjeljom mogu vidjeti veće gužve nego ranije na saobraćajnicama koje vode prema Istočnom Sarajevu, u entitetu RS, jer građani tamo mogu obaviti kupovati nedjeljom.
Otkazi u Gračanici
Gračanica je među općinama u kojima su zbog pada prometa u nekoliko poslovnih objekata radnici dobili otkaze, tvrdi Mirsad Helić.
– Nekoliko radnika ostalo je bez posla u par trgovačkih objekata, mislim da još nemamo prave efekte od neradne nedjelje, oni će doći sa proljećem – kaže Helić, koji je predsjednik Udruženja poslodavaca i samostalnih privrednika Gračanica.
Ističe kako je Zakon o unutrašnjoj trgovini dobar, kritikujući pritom član o zabrani rada nedjeljom. Smatra da to može biti dobro rješenje tek ukoliko se bude primjenjivalo na teritoriji cijele BiH.
– Promet i PDV će se preliti u rubne općine u RS-u, što je slučaj i u Gračanici, gdje sada dio kupaca potrebe zadovoljava u susjednim općinama Bosansko Petrovo i Doboj. Samim tim sredstva predviđena od PDV-a po mjestu potrošnje se neće vraćati u općinske budžete – kaže Helić.
Čavalić se slaže da bi stanje bilo normalnije da se mjera odnosi na cijelu državu i dodaje da bi i tada bila potrebna adaptacija.
Smatra da je ova odluka od samog početka diskriminatorna.
– Jer zašto izdvajati pekare, cvjećare, benzinske pumpe, kafiće ili kladionice, a ne omogućiti rad trgovinama gdje kupujemo dječije pelene, dječju hranu i ostale životne potrepštine.
Benzinske pumpe
Neradna nedjelja donijela je skok u prometu na benzinskim pumpama. A mnoge od njih već uvode nove proizvode, kako bi zadovoljile sve veći broj kupaca nedjeljom.
– Pošto danas (nedjelja, op.a.) ne radi ništa, svi dolaze na pumpe. Kolege na kasama rade bez prestanka. Malo je napornije raditi – kaže Faris, radnik na pumpi u sarajevskom naselju Čengić Vila.
Na pitanje da li se osjeća diskriminisano zbog činjenice da su benzinske pumpe izuzete od neradne nedjelje, odgovara:
– Možda malo, ali važno je da imam slobodan dan. Jedino je sada nedjeljom zbog velikih gužvi napornije raditi.
Primjer Orašja i Tuzle
Zakonsku mogućnost izuzeća od neradne nedjelje za lokalne zajednice prva je iskoristilo Orašje.
U zahtjevu su naveli kako Orašje ima specifičan geografski položaj unutar FBiH – graniči s RS-om, Brčko distriktom BiH i Republikom Hrvatskom.
Izuzeće je odobreno 19. decembra, iako je resorno federalno ministarstvo pet dana kasnije donijelo uredbu o primjeni člana zakona o izuzeću, što je pokrenulo dodatne rasprave, a brojne lokalne zajednice traže ili najavljuju da će zatražiti izuzeće.
Tuzlanski kanton, najmnogoljudniji u Federaciji BiH, također razmatra opciju slanja zahtjeva za izuzeće trgovina od neradne nedjelje.
Čavalić ističe kako je to diskriminatorno i da Vlada FBiH, nakon ovog, ne bi smjela odbiti nijedan zahtjev za izuzeće, piše Faktor.
– Krajina može kazati da joj dolazi dijaspora, što objektivno jeste razlog. Sve opštine i gradovi koji se nalaze na entitetskoj liniji mogu tražiti izuzeće, uključujući Sarajevo.”
