Uprkos snažnim inflacijskim kretanjima koja urušavaju životni standard velikoga broja žitelja BiH, podaci o uvozu automobila u Bosnu i Hercegovinu otkrivaju neku drugu sliku. Večernji list je iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH dobio detaljne podatke o kretanju broja uvezenih automobila od 2010. do kraja 2024. godine, uz dodatak za prva dva mjeseca ove godine, a zaključak koji se neminovno nameće je da iz godine u godinu građani BiH kupuju sve veći broj vozila.
Tako smo proteklu godinu završili s uvezenih 89.207 vozila, a za što je plaćeno milijardu i 121,8 miliona maraka. Od ovoga broja vozila veliku većinu čine rabljena, odnosno 80.311, dok su ostatak nova vozila. Usporedbom s 2010. godinom vidljivo je koliko je u razdoblju od 14 godina porastao broj uvezenih automobila, što upućuje na niz zaključaka. Jedan od njih je svakako i mogućnost da brojne negativnosti na globalnoj, ali i lokalnoj razini u smislu gospodarskih kretanja nisu u znatnijoj mjeri utjecale na tržište automobila u Bosni i Hercegovini, koje očito ima snažnu potrošačku bazu. Naime, 2010. godine u BiH je uvezeno 33.297 automobila, za što je plaćeno nešto više od 397 miliona maraka. Zanimljivost je pak što je navedene godine udio novih vozila u ukupnom broju uvezenih bio znatno veći (10.173 naprema 23.124 rabljena vozila).
Od 2010. godine može se jasno pratiti rast broja uvezenih automobila, no on završava s krajem 2014. godine te u iduće dvije imamo smanjenje broja. Od 2017. ponovno je uočljiv porast broja uvezenih automobila, i to sve do 2020. godine koju je obilježio početak pandemije, uz zatvaranje granica i slične mjere koje su svakako utjecale i na pitanje uvoza.
Međutim, od 2021. godine počinje oporavak uvoznog tržišta, a rekord je, kao što smo vidjeli, oboren na kraju protekle, 2024. godine. U ovoj su pak očekivanja kako će doći do daljnjeg rasta, a na to upućuje podatak kako je u siječnju ove uvezeno više automobila u odnosu na siječanj protekle godine.
Kada govorimo o najskupljim uvezenim primjercima u prošloj godini, iz podataka je vidljivo kako je na prvom mjestu Porsche 911 GT3 RS, čija je vrijednost 597.414 maraka. Slijede još dva modela istoga proizvođača (911 S/T te ponovno 911 GT3 RS), dok je na četvrtom mjestu Ferrari F169 Roma, a u stopu ga prati Mercedes AMG G63. Na šestom mjestu je ponovno Porsche, i to model 911 Turbo S, slijedi Lamborghini 636 URUS te Mercedes AMG G63. Deveto mjesto drži Porsche 911 Turbo S, dok je na desetom Mercedes S580 4MATIC Sedan Long.
U smislu električnih vozila koja su sve zastupljenija na domaćim prometnicama, čini se kako su protekle dvije godine donijele veliku promjenu u broju uvezenih (lani 230, a preklani 240 primjeraka), a što je ogroman skok u odnosu na 2022. godinu, kada je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 69 električnih vozila. Kod hibridnih je automobila ova promjena još izraženija pa je tako tokom 2024. godine uvezeno 2408 ovakvih automobila, a godinu prije 1512. Usporedbe radi, u 2018. godini broj uvezenih automobila s hibridnim pogonom bio je svega 55.
Ako bi se ovakav trend nastavio, za očekivati je kako će u godini koja je pred nama biti oboreni i rekordi koji se tiču uvoza hibridnih vozila, a moguće i onih s potpuno električnim pogonom.
Podrška države
Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donijelo je odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih, hibridnih i CNG automobila do 31. prosinca 2025. godine u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH. Donošenjem odluke do konca 2025. godine produljuje se ukidanje carine na uvoz električnih automobila u BiH, a novina je da su bescarinskim uvozom obuhvaćeni CNG automobili koji koriste prirodni plin, dok će se dalje primjenjivati smanjene carinske stope za uvoz hibridnih vozila od 5%, piše Večernji.hr.
