Potrošnja lijekova za smirenje i antidepresiva u Bosni i Hercegovini u posljednjim godinama značajno je porasla, a podaci ukazuju na zabrinjavajući trend. Na antidepresive je u 2023. godini potrošeno čak 10,88 miliona KM, na anksiolitike 13,05 miliona KM, a na hipnotike i sedative 2,18 miliona KM. Ovi podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju da su lijekovi poput escitaloprama, sertralina i paroksetina među najpotrošnijima, dok su bromazepam i zolpidem dominirali u skupinama anksiolitika i hipnotika.
Iako lijekovi za smirenje i antidepresivi mogu biti korisni u terapiji depresije, anksioznosti i drugih psihičkih poremećaja, prekomjerna i dugotrajna upotreba može dovesti do ovisnosti, upozoravaju stručnjaci. Psihijatar dr. Aleksandar Pejić na svom blogu ističe da bi lijekovi za smirenje trebali biti korišteni samo u kratkoročnim terapijama, dok dugoročna upotreba može izazvati ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje.
Statistike pokazuju da je potrošnja lijekova za smirenje i antidepresiva porasla za 40 posto u posljednjem desetljeću, a posebno zabrinjavajući porast zabilježen je nakon pandemije COVID-19. Istraživanje zdravlja stanovništva Republike Srpske pokazuje da je čak 44,5 posto ispitanika bilo izloženo određenom obliku stresa ili pritiska tijekom prošlog mjeseca, dok su žene bile znatno više izložene stresu od muškaraca.
Emocionalne probleme poput tuge, neraspoloženja i zabrinutosti imalo je 23,7 posto stanovništva RS-a, dok su problemi bili izraženiji kod starijih osoba. Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS-a, anksiolitici i antidepresivi najčešće su korišteni za liječenje depresije, anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja.
Pandemija COVID-19 ostavila je dubok trag na mentalnom zdravlju mnogih građana, a podaci pokazuju da su lijekovi koji se koriste za smirenje i liječenje depresije postali ključni u suočavanju s povećanim stresom i anksioznošću.
Iako su podaci alarmantni, BiH još uvijek nema nacionalnu strategiju za zaštitu mentalnog zdravlja, piše Crna hronika.
