Dok pšenica zrije, ratari strahuju – otkupne cijene nema, a ponuđena 32 feninga ne pokrivaju ni troškove ni trud. Vlastima prijete radikalnim mjerama
Za svega nekoliko dana kombajni će ući u njive pod pšenicom. Umjesto zadovoljstva zbog skorog prinosa, među poljoprivrednicima vladaju nervoza, ogorčenost i bijes. Stari problemi opet su na stolu: otkupna cijena, a podrške ni pravila nema.
Ratara je, kažu, sve manje i manje.
Minićeva sunčanica
I dok klasje zrije, nezadovoljstvo ključa. Sezonu bi mogla dodatno unazaditi cijena koja će, prema svemu sudeći, biti niža nego lani. Poljoprivrednici ne kriju razočaranje. Sve glasnije su optužbe na račun nadležnih, posebno ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Save Minića. Nuditi cijenu od 32 feninga za poljoprivrednike je uvreda.
Podsjetimo, ministar Minić je nedavno kazao kako se očekuje prosječan rod i kvalitet pšenice te da se prema parametrima koji se odnose na svjetsku berzu može očekivati cijena između 30 i 32 feninga. Ako se ovakav odnos prema proizvođačima nastavi, poručuju, spremni su i na radikalne korake.
– Prijedlog ministra Minića da otkupna cijena pšenice bude 30 KM za 100 kilograma, što ratarima ne može pokriti ni troškove proizvodnje, najblaže rečeno je – sramna. Ako znamo da je hljeb od 400 grama u pekari dvije KM, to znači da je 100 kilograma pšenice recipročno 6 kilograma hljeba u pekari, pa je time ovaj skandalozni prijedlog Minića još više poražavajući za poljoprivrednike, rekao je Slaviša Marković, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, poručuje da će poljoprivrednici preduzeti sve neophodne mjere da zaštite svoje interese.
– Ministra je udarilo sunce. Imam osjećaj da radi protiv poljoprivrednih proizvođača, dijelima i riječima je pokazao da je to tako. Sa pšenicom je problem svake godine, ona se za sedmicu mora skloniti, jer ne daj Bože da udari neka oluja, da to sve samelje, pa da se Bosna i Hercegovina hvata za glavu. Mi za potrebe države trećinu pšenice proizvodimo, jer nemamo zemlje obradive, ali eto i to hoće da unište. Ovi iz institucija kao da rade protiv nas, a sjede zajedno sa nama. Mi dajemo ono što je kvalitetno i dobro u Rusiju, nije bitno u EU, a ono čemu ne znamo ni porijeklo ni mjesto uvozimo i to jedemo. Mi smo slučaj za posmatranje nekih institucija psihološke prirode, govori Bakajlić za Oslobođenje, ističući da otkupna cijena pšenice treba da iznosi od 40 do 45 feninga.
– Prvi dan kad kombajn uđe u njivu, mi ćemo formirati cijenu koja je realna. Mi državi plaćamo sve što treba i na kraju nas ta država skloni u ćošak i sa nekoliko mlinara dogovori cijenu. Institucije su zakazale. Ovaj što dođe po političkoj liniji ne razumije šta ja pričam. Radikalne mjere se spominju, ali ja o tome ne mogu pričati dok kombajn ne uđe, da vidimo kvalitet i rod, da vidimo šta imamo, šta nudimo mi za tu cijenu. Tada ćemo vidjeti koliko mi značimo, da li da opstanemo ili eto nek’ nas puste svi niz vodu, ako ne značimo ništa, kaže Bakajlić.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo kaže da je i u ovom bh. entitetu situacija slična i da se o narednim koracima dogovaraju sa kolegama iz RS-a.
– Još nema zvanične otkupne cijene pšenice, ali najave su da bi mogla biti otprilike kao i lani, između 30 i 40 feninga. To nije dobro, jer repromaterijali i inputi koji idu u poljoprivredu su višestruko poskupjeli, tako da ta cijena ne može pokriti ni troškove proizvodnje. Plus, naši otkupljivači, mlinari, vrlo teško otkupljuju. Uvijek nalaze neki razlog da to ne urade, jer imaju dosta te pšenice iz uvoza, nekvalitetne, koja je puno, puno jeftinija nego naša. To ide iz Ukrajine, nemilice. Eto, ni po ovoj cijeni neće da kupe, dosta toga i ostaje i propada, ide u stočnu ishranu, govori nam Bićo, koji također smatra da otkupna cijena pšenice treba da iznosi od 40 do 45 feninga, ovisno o kvaliteti.
– Da se pokriju troškovi, tu nema neke zarade. Čuo sam se sa kolegama iz Bijeljine, da zajednički nastupimo, pa ćemo vidjeti dokle ćemo dogurati, kaže Bićo za naš list.
Berzanska roba
Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, poučen iskustvom iz prethodnih godina, kaže da svake godine imamo problem što se tiče određivanja otkupne cijene, nerijetko i nakon žetve ona bude diskutabilna.
– Prema trenutnim kretanjima na berzi, kilogram pšenice bi se mogao otkupljivati po cijeni od 0,30 do 0,34 KM, ali tako možda i ne bude. Pšenica je berzanska roba čija se cijena određuje na osnovu ponude i potražnje, tako da će, kolika god da bude, biti realna. Ratari će sigurno biti nezadovoljni, tako je uvijek, ali moramo biti realni, smatra Pelemiš, prenosi Oslobođenje.
