Neizvjesna je sezona za bosanskohercegovačke pčelare.
Zbog katatsrofalnog početka godine, mrazeva i previše padavina, prinosi meda su slabi, istakli su iz Saveza plečara Federacije BiH (FBiH) i Saveza udruženja plečara Republike Srpske (RS).
– Ne možemo još reći kakav će biti prinos, jer se sad suočavamo sa nedostatkom kiše. Trenutno, u dijelovima zemlje gdje ima lipe, ona začuđujuće po malo medi iako nismo imali kišu skoro mjesec dana, a što je najgore meteorolozi je i ne najavljuju u idućim sedmicama – kaže Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS.
Ozbiljni lobiji
Prema njegovim riječima, paša bagrema, koja je u većini dijelova BiH glavna paša pčela, prošla je u hladnom vremenu i biljka je lučila vrlo malo nektara.
– Sada, ali samo u dijelovima gdje ima većih površina pod lipom, može se očekivati značajan prinos nektara od kojeg pčele prave med. Zbog toga je još jako teško reći, iako je kraj juna, kakva će ova godina biti. Ako bi ostatak godine bio dobar, mogli bismo izvaditi po desetak kilograma meda po društvu, što je ekonomski minimum za pokrivanje godišnjih troškova – ističe Marković.
Napominje da su pčelari prošle godine, zbog suše u julu i augustu, imali veoma loše zimovanje.
– Pčele nisu imale dovoljno polena da spreme dugo živuće zimske pčele, pa smo u BiH imali blizu 50 posto zimskih gubitaka, što je katastrofalan podatak. Ako se obistine najave meteorologa da će juli i august biti sušan, 2025. bit će gora od 2024. za pčele – naglašava Marković.
Cijene će dodaje i ove godine ostati na nivou prošlogodišnjih, od 25 do 30 KM za kilogram meda, jer na naše tržište stižu ogromne količine uvoznog meda, vrlo sumnjive kvalitete, koji, prema riječima Markovića, obara cijenu i uzima dio tržišta.
– Med je najpatvoreniji proizvod, a zbog poroznih bh. granica u našu zemlju stiže sve i svašta, pa i proizvodi koji su opasni po zdravlje. Ja sam prošlog petka bio u jednoj našoj laboratoriji u kojoj se vrše analize meda. Te laboratije su, prije svega, neopremljene savremenom opremom i kao takve se sa visokosifisticiranim fasifikatima meda ne mogu nositi. Doktorice koje tamo rade kažu da oni koji im šalju uzorke praktično treniraju falsifikovanje. Šalju u laboratoriju uzorke meda kako bi vidjeli kakvi će rezultati analize biti. Falsifikatori kupe na svjetskom tržištu, za šta nisam ni znao da postoji, polen bagrema i onda ga dodaju slatkom sirupu, jer med mora imati određeni polenski potpis – kaže Marković.
Kupovati od provjerenih pčelara
Navodi kako je najgore u svemu što su laboratorije u obavezi da ne otkriju identitet onih koji im donose uzorke niti da otkriju rezultate kontrole proizvoda osim sa onima koji su platili analizu i čiji je uzorak.
– Falsifikatori su itekako toga svjesni i to izdašno koriste. Ozbiljni su to lobiji – dodaje Marković.
Kaže da je BiH, zbog rata 90-ih godina i postratnog perioda, izgubila tehnološke mogućnosti zbog čega, u i pčelarstvu, ne može držati korak sa razvijenim svijetom.
– Bojim se da će ono što ne može proći kontrole u Evropskoj uniji završiti na bh. tržištu – navodi Marković.
Ističe i problem domaćih tzv. “plečara” pa po ulicama, na magistralnim putevima, pijacama prodaju nešto što može ugroziti i zdravlje potrošača.
– Dugo sam godina bio pčelar i u Americi pa raspolažem nekim podacima, poput onog da svi pčelari svijeta proizvedu samo jednu trećinu od onoga što se u trgovinama proda pod ektiketom – med. Naši pčelari su već u problemu kako proizvesti kilogram pravog meda, pa moj savjet građanima bi bio da ga kupuju samo od pčelara kojima vjeruju – zaključuje Marković, piše Faktor.
