Nacrt novog Zakona o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine uskoro bi se trebao naći pred Vladom, ali već sada izaziva brojne rasprave i nedoumice.
Dok se radna grupa od 30 članova – predstavnika sindikata, poslodavaca, pravne struke i Vlade – pokušava usaglasiti o ključnim pitanjima, radnici s pravom pitaju: hoće li novi zakon donijeti veća prava ili ostaviti prostor za još veće nepravde, posebno u privatnom sektoru?
Tekst prednacrta Novog zakona o radu u Federaciji BiH trebao bi stići pred Vladu Federacije BiH za mjesec dana.
Ovo je Faktoru rekao Adnan Delić, ministar za rad i socijalnu politiku u Vladi FBiH.
Međutim, mnogo je nedoumica i pitanja kada je riječ o zakonu koji Vlada zajedno sa svojim socijalnim partnerima sprema.
– Najbolje je sačekati da prednacrt bude gotov. Na njemu radi 30 ljudi. Svi imaju svoj stav, ko zna šta će na kraju izaći – kazao je Delić.
Pitanja je mnogo, a jedna od njih su hoće li novi zakon omogućiti veća prava radnicima, šta će izdejstvovati poslodavci, a šta sindikat, kako će i hoće li neku sredinu u tome naći Vlada FBiH i napraviti zakon dostojan radnika.
Bit će teško
Prema onome što je Faktoru kratko izjavio ministar Delić, bit će teško jer 30 ljudi dogovara kako će izgledati novi Zakon o radu, tu su sindikati, poslodavci, pravnici, predstavnici Vlade, svi oni imaju različite interese, ma koliko govorili da su na strani radnika prvenstveno.
Faktor je resorno ministarstvo, ali i sindikalce pitao hoće li novi zkaon omogućiti radnicima koji rade u privatnom sektoru da dobiju godišnji odmor u skladu sa svojim radnim stažem, šta će biti sa otpremninama u privatnom sektoru za radnike koji odlaze u penziju jer je u starom zakonu o radu taj član izbrisan, tako da poslodavci nisu imali obavezu da isplaćuju otpremnine za radnike koji idu u penziju, ali ni za one koji su kao tehnološki višak dobijali otkaze nakon više godina rada u istoj kompaniji.
Poslodavci i otpor
Prije par mjeseci Udruženje poslodavaca FBiH uputilo je pismo Vladi jer ne žele da se u novi zakon uvede da radnička pauza bude dio radnog vremena, odnosno da se računa u okviru osam radnih sati. Kazali su tada da bi to bio značajan gubitak za njih.
Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata radnika, za Faktor je rekao da je tekst Nacrta Zakona o radu u fazi izrade kroz Radnu grupu koju je formiralo Federalno ministartsvo rada i socijalne politike.
– Radna grupa još nije utvrdila konačan tekst Nacrta Zakona o radu, ali očekujemo da će se to desiti u narednih mjesec dana kada bi i javnost trebala imati uvid u taj tekst na koji će se moći dati primjedbe i sugestije.
Otpremnina
Kada govorimo o otpremnini za odlazak u penziju radnika, bitno je naglasiti da prema važećem Zakonu o radu ne postoji zakonska obaveza poslodavca da isplati otpremninu radniku prilikom odlaska u penziju.
Stav Saveza samostalnih sindikata BiH je stava da se to mora promijeniti na način da se Zakonom o radu utvrdi pravo na otpremninu za odlazak u penziju u nekom iznosu te da se ostavi mogućnost da se kroz kolektivni ugovor ili pravilnik o radu utvrdi i veći iznos otpremnine – kaže Šatorović.
Godišnji odmori
Kada je u pitanju godišnji odmor, on ističe da je nedopustivo da radnik koji iza sebe ima pola radnog vijeka ne može ostvariti dodatne dane godišnjeg odmora samo zato što promijeni poslodavca.
– Ako uzmemo u obzir činjenicu da radnici rade na nesigurnim radnim mjestima u smislu njihovog radno-pravnog statusa, opterećenja na radu, ugovora o radu na određeno vrijeme, niske plaće i sl., zbog čega su često primorani mijenjati poslodavca, nedopustivo je za Savez samostalnih sindikata BiH da zbog toga ti radnici trebaju trpiti štetne posljedice po pitanju broja dana godišnjeg odmora koji bi trebao biti veći od 20 radnih dana.
Generalno, smatramo da se novim Zakonom o radu trebaju u fokusu staviti radnici u realnom sektoru koji još trpe štetne posljedice važećeg Zakona o radu, ne samo u smislu otpremnine i godišnjeg odmora, već i drugih prava kao što je npr. radno vrijeme, ograničenje prekovremenog rada, posebna zaštita porodilja, samohranih majki, bolovanja, mobinga i sl. koji će im omogućiti dostojanstven rad – zaključuje Šatorović.
