Atrij Medžlisa Islamske zajednice Tešanj bio je mjesto susreta ljubitelja knjige, historije i kulturne baštine na promociji monografskog djela „Potraga za izgubljenim znakovima postojanja – Hivzija Hasandedić 1915–2003.“
Autor knjige je hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, muftija zenički, a kroz djelo je predstavljen životni put, naučni doprinos i intelektualna ostavština Hivzije Hasandedića, jednog od značajnih istraživača bosanskohercegovačke vjerske i kulturne historije.
Ovaj kulturni program održan je u sklopu 11. manifestacije „Salavat ti donosimo, ja Resulallah“ i manifestacije „Ljeto u Tešnju 2026.“, koja se realizira pod pokroviteljstvom Općine Tešanj.
Prisutne je na početku programa pozdravio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tešanj mr. Fuad-ef. Omerbašić. Govoreći o značaju promocije, naglasio je da kulturni i obrazovni sadržaji predstavljaju važan dio nastojanja Medžlisa da podstiče njegovanje znanja i kulture sjećanja.
O knjizi su potom govorili prof. dr. Ahmet Alibašić i hafiz dr. Elvir Duranović, dok je o svom djelu i istraživanju Hasandedićevog života govorio i sam autor.
Alibašić je pažnju usmjerio na ličnost Hivzije Hasandedića, čiji je istraživački rad obilježen skromnošću, upornošću i snažnim odnosom prema znanju. Prema njegovim riječima, Hasandedićev primjer pokazuje da se i u složenim historijskim okolnostima može ostaviti trajna vrijednost za buduće generacije.
Duranović je govorio o značaju Hasandedićeve prikupljene građe za proučavanje islamske kulturne tradicije Bošnjaka. Posebno je ukazano na činjenicu da njegovi radovi i danas mogu poslužiti kao važna osnova za istraživanje vjerske i kulturne historije, naročito prostora Mostara i Hercegovine.
Dizdarević je, predstavljajući knjigu, govorio o obimu i značaju Hasandedićevog naučnog rada. Posebno je izdvojena njegova vrijednost za istraživanje osmanskog perioda u Bosni i Hercegovini, ali i širi značaj njegovog rada u očuvanju i afirmaciji kulturnog identiteta Bošnjaka.
Razgovor i izlaganja učesnika moderirao je mr. Zejd-ef. Svraka, povezujući različite poglede na knjigu i život njenog glavnog junaka.
Poruka promocije bila je da kulturno naslijeđe nije dovoljno samo sačuvati. Ono mora biti predmet novog čitanja, istraživanja i predstavljanja generacijama koje dolaze. Upravo kroz takve programe ličnosti poput Hivzije Hasandedića ponovo dobijaju mjesto koje zaslužuju u kolektivnom kulturnom i naučnom pamćenju.