Nakon loših rezultata učenika na međunarodnom PISA testiranju, slovenske vlasti najavile su ukidanje devetogodišnje osnovne škole i postepeni povratak na osmogodišnji model. A upravo devet godina osnovne škole već godinama pohađaju i djeca u BiH.
Slovenski ministar obrazovanja, nauke i mladih Borut Rončević najavio je da bi preoblikovana osmogodišnja osnovna škola trebala biti postepeno uvedena od školske 2028/2029. godine.
Veliki zaokret dolazi nakon objavljivanja rezultata PISA 2025, koji su pokazali značajan pad postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka.
Rončević je stanje u obrazovnom sistemu opisao kao „veoma loše“, a trend kao „katastrofalan“.
Slovenska reforma ne bi trebala značiti samo skraćivanje osnovne škole sa devet na osam godina.
Najavljeno je uvođenje viših kriterija prilikom ocjenjivanja, jačanje radnih navika učenika, rasterećenje nastavnih planova i programa te veći naglasak na razumijevanje gradiva umjesto njegovog pukog usvajanja.
Planirana je i veća podrška darovitim učenicima.
Razlog za tako velike promjene slovenske vlasti vide u rezultatima koji pokazuju da su prosječna postignuća njihovih učenika na PISA 2025 najniža od početka učešća Slovenije u ovom međunarodnom istraživanju.
U matematičkoj pismenosti osnovni nivo dostiglo je 65 posto učenika. U čitalačkoj pismenosti taj udio iznosi 64 posto, dok je prosjek OECD-a 69 posto. Najviši nivo čitalačke pismenosti ostvarilo je samo tri posto učenika.
Najbolja situacija je u prirodnim naukama, gdje je osnovni nivo dostiglo 76 posto učenika.
Posebno zanimljiv dio slovenske analize odnosi se na ponašanje učenika tokom nastave.
Čak 40 posto učenika navodi da njihovi vršnjaci ne slušaju nastavnike, dok 22 posto kaže da ih digitalni uređaji često ometaju u praćenju nastave.
Gotovo polovina, odnosno 48 posto učenika, koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka.
Pretjerana upotreba digitalnih uređaja, ometanje nastave i smanjena koncentracija navedeni su među problemima koji prate pad rezultata.
Slovenija se istovremeno suočava i s nedostatkom nastavnog kadra.
Slovenska odluka neminovno otvara pitanje: ako Slovenija odustaje od devetogodišnje osnovne škole, može li se o povratku na osmogodišnje obrazovanje razgovarati i u Bosni i Hercegovini?
Osnovno obrazovanje u BiH trenutno traje devet godina. Međutim, za razliku od Slovenije, obrazovni sistem u našoj zemlji izrazito je decentraliziran.
U Federaciji BiH značajan dio nadležnosti imaju kantoni, dok vlastite obrazovne nadležnosti imaju Republika Srpska i Brčko distrikt. Zbog toga ne postoji jedan ministar obrazovanja koji bi mogao donijeti odluku o ukidanju devetogodišnjeg obrazovanja za cijelu državu.
Za današnje roditelje posebno je zanimljivo da devetogodišnje obrazovanje u BiH nije oduvijek bilo standard.
Generacije roditelja završavale su osmogodišnju osnovnu školu, a prelazak na devetogodišnji sistem počeo je prije više od dvije decenije.
U Federaciji BiH devetogodišnje osnovno obrazovanje počelo se uvoditi školske 2004/2005. godine u nekoliko kantona, uključujući Kanton Sarajevo, a od školske 2009/2010. provodilo se u svim kantonima.
Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH propisano je da obavezno obrazovanje ne može trajati kraće od osam godina, dok je istovremeno bio utvrđen pravac stvaranja uslova za devetogodišnje osnovno obrazovanje.
To znači da bi eventualni povratak na osmogodišnju školu u BiH bio mnogo složeniji proces od jednostavne odluke da se „ukine deveti razred“. Bile bi potrebne zakonske izmjene, novi nastavni planovi i programi, drugačija raspodjela gradiva i usklađivanje obrazovnih vlasti.
Slovenski primjer mogao bi ponovo pokrenuti raspravu koja je mnogo šira od pitanja treba li dijete provesti osam ili devet godina u osnovnoj školi.
Ključno pitanje je šta učenik zna nakon završene škole.
Upravo Slovenija, zemlja čiji je obrazovni sistem godinama ostvarivao relativno dobre međunarodne rezultate, sada najavljuje promjene nakon što su podaci pokazali pad znanja, koncentracije i osnovnih kompetencija učenika, piše Crna hronika.