Evropski proizvođači krompira suočavaju se s manjim prinosima zbog visokih temperatura i suše. Posljedice bi uskoro mogli osjetiti i potrošači. Prema procjenama proizvođača, Evropi trenutno nedostaje oko sedam miliona tona krompira. Cijene bi mogle porasti između 30 i 50 posto.
Probleme osjećaju i proizvođači u Hrvatskoj, gdje je ovogodišnji rod podbacio. Posebno su pogođene kasnije sorte namijenjene dužem skladištenju.
Prinos kasnijih sorti prepolovljen
„Prinos kasnijih sorti krompira za trajno skladištenje prepolovljen je zbog suše i visokih temperatura, a i sami smo svjedoci vremenskih prilika i neprilika koje su bile ove godine“, rekao je za Dnevnik.hr Mirjan Dodlek iz Udruženja međimurskih proizvođača merkantilnog krompira.
Uz probleme s otkupnom cijenom, dio proizvođača odustao je od proizvodnje jer nije imao dovoljno novca za ulaganje u skladišta manjih kapaciteta.
Hrvatska je 2020. godine proizvela 174.000 tona krompira, dok je 2024. proizvodnja iznosila 134.000 tona. To znači da je za četiri godine smanjena za više od 40.000 tona.
Manjak domaće proizvodnje Hrvatska nadoknađuje uvozom. Međutim, prema navodima proizvođača, ove godine prinosi padaju i u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, među vodećim evropskim proizvođačima.
„Zbog visokih temperatura i suše imaju manje prinose i Evropi trenutno nedostaje sedam miliona tona krompira“, izjavio je Dodlek.
Najavljuju rast cijena do 50 posto
Manja ponuda mogla bi se odraziti i na cijene.
„Procjenjujemo da bi poskupljenje moglo da iznosi 30, 40, možda i 50 posto, ali teško je unaprijed govoriti“, upozorio je Dodlek.
Na hrvatskim pijacama kilogram krompira sada košta oko 1,28 eura, dok je prije četiri godine cijena iznosila oko 85 centi.
„Nekako mi se čini da je hrana najviše poskupjela otkako smo prešli na euro. I dalje vjerujem da je tako“, kazala je Srebrenka iz Zagreba.
„Koliko košta, moram platiti, šta mi drugo preostaje“, rekao je Ivan iz Zagreba.
Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede poručili su da su proizvođačima dostupna krizna plaćanja za štete povezane s klimatskim nepogodama.
„Već ove godine bit će izdvojena značajna sredstva za prošlu godinu i nepogode, u iznosu od oko 20 miliona eura, uključujući i krompir, gdje je evidentirana šteta u prošloj godini“, kazao je državni sekretar Tugomir Majdak.
Proizvođači spas vide u navodnjavanju
Poljoprivrednici smatraju da je jedan od ključnih odgovora na sve češće suše razvoj sistema navodnjavanja i uređenje zemljišta.
„Navodnjavanje je budućnost. Ili ćemo tako raditi ili nećemo. Voda je neizbježna“, naglasio je proizvođač krompira Damir Mesarić.
U RS-u zasad drugačija situacija
Za razliku od dijela evropskih proizvođača, povrtari u Republici Srpskoj prije dvadesetak dana nisu očekivali da će ovogodišnja suša značajnije smanjiti prinose krompira.
Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske iz Gornjih Karajzovaca kod Gradiške, kazao je za „Nezavisne novine“ da dotadašnje vrućine nisu naškodile rodu i prinosima.
Upozorio je, međutim, na mogući problem nakon prvih padavina.
„Rizik postoji kad počnu prve padavine, jer je krompir veoma dugo u zemlji bez vlage, tj. dehidrirao je. Imali smo sličnu pojavu 2023. godine, i tada je došlo do nagle truleži usljed uticaja vlage na biljku. Ne mora značiti da će se desiti, ali postoji ta mogućnost“, rekao je Ilić.