Bh. meteorolog Nedim Sladić objavio je sinoć novi osvrt na prognoze za predstojeću zimu, upozoravajući da se iz trenutnih pokazatelja još ne može pouzdano zaključiti kakvo vrijeme očekuje Balkan i Evropu.
“Za razliku od ljetnih prognoza, kod kojih se određeni obrasci atmosferske cirkulacije mogu prepoznati i nekoliko sedmica unaprijed, o zimi trenutno još ne možemo govoriti s velikom pouzdanošću. Prve naznake postoje, ali za jasniju sliku trebat će nam još vremena i novih proračuna sezonskih modela, uz veliki oprez prilikom korištenja prošlih analogija”, naveo je Sladić.
Naglasio je da će se i tada moći govoriti samo o vjerovatnijim scenarijima, a ne o pouzdanoj prognozi vremena za pojedinačne dane.
Šta zapravo znači snažan El Niño?
Sladić je detaljno pojasnio fenomen El Niño, koji nastaje usljed međudjelovanja okeana i atmosfere u tropskom istočnom i centralnom Pacifiku.
Njegov razvoj prati se kroz promjene temperature površine mora, atmosferskog pritiska, pasata i drugih pokazatelja.
Jedan od njih je indeks južne oscilacije (SOI), koji opisuje razliku u atmosferskom pritisku između Tahitija i Darwina. Negativne vrijednosti uglavnom su povezane s El Niño fazom, ali Sladić upozorava da se njegova jačina ne može procijeniti samo na osnovu ovog indeksa.
Pridjev “super” koristi se za naročito snažne epizode El Niña i obično se povezuje s anomalijama temperature površine mora većim od približno dva stepena Celzijusa u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku.
Među prethodnim snažnim epizodama izdvojio je zime 1982/1983, 1997/1998. i 2015/2016. godine.
“Važno je naglasiti da se svaki El Niño razvija na drugačiji način, pa ni njegove posljedice nisu uvijek jednake”, upozorio je.
Posljedice ne dolaze odmah
Snažne epizode El Niña često dostižu vrhunac tokom kasne jeseni ili zime na sjevernoj hemisferi, ali njihov razvoj i trajanje variraju.
Njihov utjecaj na klimatski sistem može se nastaviti i nakon što anomalije temperature površine mora počnu slabiti.
“Drugim riječima, odgovor nije instantan, već ima zakašnjelu reakciju”, naveo je Sladić.
El Niño mijenja raspodjelu toplote u tropskom Pacifiku, kao i razmjenu energije između okeana i atmosfere. Promjene okeanske cirkulacije i termokline utječu na to gdje se toplota pohranjuje, a gdje lakše prenosi prema površini i razmjenjuje s atmosferom.
Zbog toga se posljedice ne moraju pojaviti istovremeno s vrhuncem fenomena.
Globalna srednja temperatura može reagovati s određenim zakašnjenjem, a snažan El Niño može doprinijeti njenom porastu tokom narednih mjeseci.
Ipak, upozorava da anomalija temperature mora od nekoliko stepeni u jednom dijelu Pacifika ne znači automatski jednak ili unaprijed određen porast globalne temperature, jer na konačan odgovor utječu i drugi procesi u klimatskom sistemu.
A šta to znači za Balkan?
Prema njegovom objašnjenju, upravo se na ovom mjestu često pojavljuju pretjerani zaključci u medijskim naslovima.
“Šta nam sve ovo govori o zimi na Balkanu i u Evropi? Zapravo, mnogo manje nego što bi nas brojni medijski naslovi mogli navesti da pomislimo”, poručio je Sladić.
Utjecaj El Niña najdirektnije se osjeća u tropskom Pacifiku i područjima čija je klimatska varijabilnost snažno povezana s tom regijom.
Posljedice se mogu proširiti na dijelove Sjeverne i Južne Amerike, Karibe, jugoistočnu Aziju i Australiju, ali njihov karakter zavisi od godišnjeg doba i drugih klimatskih faktora.
Određene epizode El Niña, naveo je, povezane su s povećanim rizikom od suše u dijelovima Amazona, promjenama padavina u Južnoj Americi, poput kišnijeg jugoistoka Brazila, te smanjenjem produktivnosti ribarstva uz obalu Perua.
Međutim, takve posljedice nisu identične tokom svake epizode.
“Evropa je, opet, druga priča”, naglasio je Sladić.
“Jednačina sa više nepoznatih”
Vrijeme u Evropi oblikuje složena interakcija sjevernog Atlantika, atmosferske cirkulacije i niza drugih faktora.
El Niño može posredno utjecati na evropsku zimu, ali taj signal je, prema njegovim riječima, slabiji, promjenjiviji i znatno teži za izdvajanje nego u tropskom Pacifiku i dijelovima Amerike.
Zbog toga će stanje Atlantika tokom jeseni i zime imati veliku važnost.
Meteorolozi prate raspored atmosferskog pritiska, razvoj i putanje ciklona, položaj mlazne struje, sjevernoatlantsku oscilaciju (NAO), moguće utjecaje stratosferskog polarnog vrtloga, ali i stanje tropskog Atlantika i Indijskog okeana.
“Kao što vidimo, imamo niz varijabli pa ovo možemo posmatrati kao ‘jednačinu sa više nepoznatih'”, objasnio je.
Nijedan od tih pokazatelja, naglašava, samostalno ne određuje kakva će biti zima.
Njihova vrijednost proizlazi iz međusobnih odnosa i načina na koji se uklapaju u širu sliku atmosferske cirkulacije.
Moguć blaži početak zime, ali bez garancija
Sladić navodi da dio istraživanja ukazuje na tendenciju blažeg početka zime u evropskim zemljama, dok se kasnije mogu pojaviti drugačiji obrasci cirkulacije s relaksacijom Atlantika.
Međutim, ni takva statistička veza ne znači da će se scenario zaista ponoviti.
“Korelacija ne znači da će se isti obrazac ponoviti. Još manje nam omogućava da na osnovu jednog klimatskog fenomena unaprijed odredimo količinu snijega, broj hladnih dana ili vjerovatnoću prodora hladnog zraka nad Balkanom”, upozorio je.
Dodatni problem predstavlja činjenica da je današnji klimatski sistem topliji nego tokom ranijih velikih El Niño epizoda.
Ukupni energetski imbalans Zemlje, raspodjela toplote u okeanima i pozadinsko klimatsko stanje danas se razlikuju od perioda 1982/1983. ili 1997/1998. godine.
Zbog toga Sladić upozorava da ranije analogije treba koristiti veoma pažljivo.
“Ranije analogije treba koristiti pažljivo, bez pretpostavke da će se historijski obrasci ponoviti na identičan način”, naveo je.
Kada ćemo znati više o zimi?
Na kraju je dao i najkonkretniji odgovor na pitanje kada bi mogla biti dostupna jasnija slika o predstojećoj zimi.
“Prije prve dekade novembra teško je očekivati da ćemo moći reći nešto konkretnije o zimi i ja se samim tim po pitanju zime još neko vrijeme neću oglašavati”, naveo je.
Dodao je da je ova godina specifična i da trenutnu fazu El Niña smatra presedanom zbog niza faktora koji će utjecati na konačan ishod.
“Sama godina po sebi je specifična, a trenutna faza El Niño je presedan u kojem imamo niz faktora koji će modificirati, a samim tim i dirigovati konačni ishod. A presedani obično postavljaju neka druga, nepisana, ali možda i neviđena pravila”, zaključio je meteorolog Nedim Sladić.