Među zemljama s najvećim postotkom starijeg stanovništva (65+), Bosna i Hercegovina i njeni susjedi zauzimaju zabrinjavajuće visoke pozicije
Visual Capitalist objavio je grafikon sa 36 zemalja s najvećim udjelom starijih osoba u 2025. godini na osnovu podataka iz UN-ovih svjetskih populacijskih izgleda za 2025. godinu.
Među zemljama s najvećim postotkom starijeg stanovništva (65+), Bosna i Hercegovina i njeni susjedi zauzimaju zabrinjavajuće visoke pozicije. BiH se našla u sredini liste, tačnije, na 18. mjestu. Srbija je zauzela 17. mjesto, a Hrvatska 14. Ovi podaci nisu samo statistika, oni su nagovještaj dubokih ekonomskih i društvenih izazova koji nas očekuju.
Prosječna starost se povećava
U BiH je 22,9% stanovništva starije od 65 godina, što u apsolutnim brojkama iznosi oko 718.000 ljudi. Hrvatska ima još veći udio starijih osoba – 23,6% (oko 909.000 ljudi). Srbija je također ispred BiH sa 23,1% starije populacije (oko 1,5 miliona ljudi). Slovenija je nešto bolja od BiH, ali i dalje vrlo visoka, sa 22,2% (oko 470.000 ljudi).
Starenje stanovništva nije samo socijalni, već i prvorazredni ekonomski problem. Kompanije se već suočavaju sa nedostatkom kvalifikovane, ali i bilo kakve radne snage. U budućnosti će ovaj problem biti još izraženiji, što će ometati investicije, inovacije i ukupni ekonomski rast. Mlađa populacija je motor potrošnje i tehnoloških inovacija. Društvo sa pretežno starijim stanovništvom ima drugačije potrebe, manji apetit za rizikom i sporije prilagođavanje novim tehnologijama. Odnos radnika i penzionera drastično se pogoršava. To znači da će buduće vlade morati ili smanjiti penzije, podići starosnu granicu za penzionisanje ili značajno povećati doprinose, što dodatno opterećuje radnu snagu i ekonomiju.
Starija populacija prirodno zahtijeva više zdravstvenih usluga. To stvara ogroman pritisak na zdravstvene budžete, bolnice i medicinsko osoblje, koji su i sami pogođeni emigracijom. Prosječna starost stanovništva BiH u 2021. godini iznosila je 41,8 godina, a prema procjenama, 2050. godine prosječna starost stanovništva Bosne i Hercegovine iznosit će čak 49,3 godine. Ovi podaci zvuče još poraznije ako uzmemo u obzir činjenicu da je prosječna starost stanovništva BiH 1992. godine iznosila 30,2 godine.
Nedostatak strategije
BIH se suočava s ozbiljnom demografskom krizom koja ugrožava ne samo njenu budućnost već i sam opstanak države. Termin “bijela kuga” odnosi se na pad nataliteta ispod granice prirodne obnove stanovništva – odnosno na situaciju u kojoj broj umrlih godinama premašuje broj rođenih. Ovaj fenomen postaje sve izraženiji u BIH, gdje se posljednjih decenija bilježi kontinuirani pad broja novorođenčadi, uz istovremeno starenje stanovništva i masovnu emigraciju, posebno mladih.
Prema dostupnim statistikama, BiH godišnje gubi desetine hiljada stanovnika – ne samo zbog niske stope nataliteta već i zbog ekonomske nesigurnosti, političke nestabilnosti i nedostatka perspektive, što prisiljava mlade ljude da odlaze u zapadnoevropske zemlje. To dodatno smanjuje broj potencijalnih roditelja, čime se zatvara začarani krug demografske propasti. Ruralna područja ostaju prazna, sela izumiru, a gradovi stare.
Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste odsustvo konkretne, dugoročne strategije za zaustavljanje “bijele kuge”. Iako postoje pojedinačne mjere na nivou entiteta i kantona, poput jednokratne pomoći za novorođenčad ili subvencija za roditelje, one su nedovoljne i često nesistematske. Prava demografska obnova zahtijeva sveobuhvatne reforme: sigurnija radna mjesta, stambene beneficije za mlade, pristupačne i kvalitetne vrtiće, ravnotežu između poslovnog i porodičnog života i povratak povjerenja u institucije. U suprotnom, Bosna i Hercegovina će postati zemlja starih ljudi, a u nekim dijelovima i potpuno prazna zemlja.
Gubitak stanovništva ne znači samo nedostatak radne snage – dovodi i do gubitka kulturnog identiteta, kolapsa ekonomskog sistema, pa čak i ugrožavanja teritorijalnog integriteta države. Ako se hitno ne preduzmu konkretni i ozbiljni koraci, pitanje opstanka BiH više neće biti samo političko, već i biološko i civilizacijsko. “Bijela kuga” je tihi, ali uporni neprijatelj koji ne nosi oružje, već ostavlja pustoš. Njena žrtva mogla bi biti cijela zemlja.
Demografi upozoravaju da je BiH već zemlja starih ljudi, jer su iz nje u proteklom periodu emigrirale hiljade mladih, a godinama broj umrlih premašuje broj rođenih. Projekcije za BiH pokazuju da će za oko 20 godina broj stanovnika biti više nego prepolovljen, te da će većinu činiti starije osobe, piše Vecernji.ba
