Među radnicima na jednom gradilištu u gradu Halle u Njemačkoj “na crno” je radilo njih 15, a među njima su i oni iz BiH. Uz naše radnike, bez dokumenata su bili Srbi, Bjelorusi i Ukrajinci, nekako se čini svi iz zemalja u kojima ne cvjetaju ruže, piše Večernji list BiH.
Svi radnici bit će protjerani iz Njemačke. A taj rad “na crno” ovdašnji žitelji, nažalost, vole jer teško je objasniti zašto bi neko u jednoj uređenoj zemlji, gdje se danas sve lakše dolazi do boravišne i dozvole za rad, radio “na crno”. Ali i to ima svoju pozadinu.
Ako neko živi od socijalne pomoći u Njemačkoj, onda će se nadalje pomoći plaćom “na crno”, a onda je poslodavcu lakše platiti nekoliko eura veću satnicu negoli plaćati sva opterećenja na plaću. Naravno, to je balkanski mentalitet, a koji se sve češće pojavljuje i u Njemačkoj.
Prije nekoliko godina jedan je penzionisani borac iz Hrvatske objasnio zašto radi “na crno” u Bavarskoj, a isti je slučaj i za penzionere iz bilo koje druge zemlje, pa tako i iz BiH. Naime, ako bi radili legalno u Njemačkoj, onda ne bi smjeli raditi punu satnicu, a onda itekako pada zarada pa kad se sve zbroji i oduzme, rad postaje neisplativ jer u današnje vrijeme s ovdašnjom penzijom, na primjer, 1000 eura, koliko se maksimalno može zaraditi na taj način, danas se ne može ni stanarina platiti, a kamoli još niz drugih troškova.
Također, oni koji nisu penzioneri odlučuju se za takav korak, o čemu se nedavno govorilo. Tako se jedan radnik u Njemačkoj pohvalio da je primatelj pomoći za stanovanje i socijalnu pomoć u iznosu od 1200 eura, a usput radi “na crno”.
– Iskreno ću vam reći kako je, ne da mi se raditi za minimalnu satnicu da bih njome finansirao stan. Četiri godine primam socijalnu pomoć, a radim honorarno. Jedan od razloga su visoki troškovi života. Na kraju, ništa vam ne ostaje. Uz prihod od rada “na crno” dobijem građanski doplatak od 560 eura te naknadu za stanovanje od 650 eura. Kad bih sve zbrojio, imam primanja od gotovo 4000 eura – kazao je za tamošnju državnu televiziju jedan od radnika “na crno”.
Ministarstvo finansija samo je prošle godine pokrenulo 100.000 kaznenih postupaka zbog rada “na crno”.
– Njemački sindikat carina i financija (BDZ) od uvođenja građanskog doplatka bilježi porast ilegalnog zapošljavanja. Međutim, ne postoje pouzdani statistički podaci o udjelu ljudi koji primaju socijalne naknade zbog velikog broja neprijavljenih slučajeva. Većina primatelja svoje naknade prima s pravom. Međutim, zlouporaba se događa – priopćilo je Ministarstvo rada i socijalne zaštite.
Čovjek kojeg je državna televizija intervjuirala priča i kako je prevario sistem.
– Idem na razgovore za posao i ostavljam što lošiji dojam kako me ne bi zaposlili. Stvar je u tome da učinite sve što možete da osigurate da vas poslodavac ne prihvati – ističe. Uz građevinare koji se nadaju da ih država neće “uhvatiti”, rad “na crno” popularan je i kod kućnih pomoćnika.
Dominik Enste, autor istraživanja Instituta njemačke privrede, ističe da broj neosiguranih iznosi čak 90 posto. Oduzmemo li poznati broj radnika koji su samozaposleni i plaćaju doprinose za socijalno osiguranje, 3,9 miliona domaćinstava plaća ljudima da čiste, vrtlare, obavljaju druge poslove i čuvaju djecu ispod državnog radara, procjenjuje Institut. Enste kaže da, iako kućne pomoćnice izgrade dobar odnos povjerenja s domaćinstvima, ne želi se ulaziti u ugovorne obveze, a to je za Njemačku ozbiljan problem. Također, puno je onih iz BiH i susjednih zemalja koji, uz stalni posao, rade i dodatni, “na crno”.
Paprene kazne
– Tu se krije ozbiljna količina novca, a u Njemačku sam došao raditi i zaraditi. Sve odradim unutar svojih osam sati, a ono izvan radim dodatno. Bilo je slučajeva kad me se uhvati na djelu, međutim, izgradio sam povjerenje s klijentima kojima dođem pokositi travu, popraviti oluk, postaviti laminat i slično.
Oni kažu da sam im prijatelj koji je došao pomoći, ja potvrdim da je tako i teško je dokazati da je drukčije. Svi znaju da su radnici s ovih prostora vrijedni i s nama se sprijatelje iz nužde jer znamo sve napraviti i na nas ne čekaju mjesecima, zato nas i štite. Dodatnim novcem mogu platiti sve mjesečne troškove u državi, a iznos od stalnog posla mi u cijelosti ostaje, tako da mogu poslati kući i uložiti u još neke poslove kojima se bavim. Njemačka nudi pregršt mogućnosti i o njoj mogu reći samo najbolje – ispričao je sugovornik.