Od 24. januara ove godine BiH nema ministra bezbjednosti, jer je Nenad Nešić, tada iz zatvora, obavijestio da se povlači.
Ministarska fotelja je od tada prazna, ali je bilo nekoliko pokušaja da se ona popuni.
Nakon Nešićevog povlačenja, na adresu Savjeta ministara BiH stigao je prijedlog od strane SNSD-a da Goran Selak, predsjednik SPS-a, bude imenovan na njegovo mjesto.
Selak je uspješno prošao provjere od strane SIPA i Centralne izborne komisije BiH, ali veći dio stranaka nije ga želio za ministra, pa je SPS 17. marta zatražio da zbog aktuelne političke situacije bude povučen prijedlog za njegovo imenovanje.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, to je uradila već 18. marta, a istog dana grupa poslanika u Predstavničkom domu PS BiH predložila je Krišto da novi ministar bezbjednosti BiH bude Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red.
Ali, Krišto do danas nije poslala taj prijedlog u proceduru.
Ona se drži stava da jednog od lidera opozicije iz Republike Srpske nije predložila većina u Predstavničkom domu PS BiH.
Dok stranke koje su predložile Vukanovića za ministra prozivaju Krišto za kršenje Zakona o Savjetu ministara BiH (članovi 10 i 14), podsjećajući da je ona dužna da po ostavci ministra u roku od 15 dana imenuje njegovog nasljednika, Krišto tvrdi drugačije.
“Neka mi neko kaže gdje sam prekršila zakon? Ja sam uputila prijedlog SNSD-a na provjeru, ali dok je sve to bilo ministar je odustao od tog posla. Mene ne obavezuju nikakvi rokovi”, navela je Krišto krajem maja nakon sjednice Savjeta ministara, te dodala:
“Naša pravna procedura vezana je za političku proceduru, da se na poziciju ministra dolazi od političkih stranaka. Imamo sporazum koja pozicija pripada kojoj opciji i kom narodu”.
Ne želeći dalje odugovlačenje imenovanja, Jasmin Emrić, poslanik NES u PD PS BiH, predložio je po hitnom postupku izmjene i dopune Zakona o Savjetu ministara BiH, a kojim se predviđa da se, u slučaju kada predsjedavajući Savjeta ministara BiH ne imenuje u roku ministra ili zamjenika, onda najmanje 14 poslanika šalje prema predsjedavajućem ime novog kandidata. Ako i u tom slučaju predsjedavajući ne ispoštuje zahtjev, zakonom se predviđa da ministra ili zamjenika predloži Komisija za pripremu izbora Savjeta ministara.
“Trenutnim zakonom nema predviđeno šta se dešava kada se ne imenuje ministar u nekom roku. Ovim izmjenama i dopunama se sprečava predsjedavajući Vijeća ministara BiH da odugovlači iz političkih ili sličnih razloga i neće više ovisiti o subjektivnoj procjeni predsjedavajućeg Vijeća ministara”, kazao je Emrić na jučerašnjoj sjednici PD PS BiH.
Nihad Omerović, poslanik Naroda i pravde, poručio je da Krišto uporno ignoriše zahtjev koji je potpisalo 19 poslanika PD za imenovanje ministra bezbjednosti BiH.
Šerif Špago, poslanik SDA u PD PS BiH, kazao je da oni neće biti smetnja ovom zakonu ako on ima za cilj deblokadu institucija BiH, dok je Zlatan Begić, poslanik DF-a, rekao da podržavaju zakon, ali da je u određenom dijelu sporan njegov sadržaj.
“Kad god mijenjate odnose zakonodavnih i izvršnih organa, vi zapravo vršite izmjene u organizaciji izvršne vlasti. Nije svejedno da li predsjedavajući Savjeta ministara ima takvu moć ili nema”, poručio je Begić.
SNSD ima zamjerke na zakon jer, kako su istakli, on je u suprotnosti sa Ustavom BiH.
“U izvornom zakonu je predviđeno da predsjedavajući Savjeta ministara imenuje ministre, a čak i poslanici koji predlažu ovaj zakon sada kažu da su u dilemi. Argumentacija da će Ustavni sud BiH na kraju odlučivati je takva da on odlučuje kad zakon stupi na snagu, a dok se to ne desi – vi možete obaviti posao”, rekao je Milorad Kojić iz SNSD-a.
Predrag Kožul, poslanik HDZ-a, smatra da ovaj zakon vodi u novu slijepu ulicu.
“Kad ne treba da se držimo Ustava kao pijan plota, onda se nećemo držati ni Poslovnika kao pijan plota. Prijedlog zakona ne sadrži sve elemente Poslovnika”, tvrdi Kožul.
Na to je odgovorio Branislav Borenović, poslanik PDP-a u PD PS BiH.
“Mi se već nalazimo u slijepoj ulici. Imamo Savjet ministara BiH koji ne radi, zakon se ne primjenjuje kako je predviđeno, imamo manje ministara koji dolaze iz reda srpskog naroda, iz Republike Srpske, diskriminiše se čitav jedan narod. Kako biste se vi osjećali da nema nikoga od Bošnjaka ili Hrvata, hipotetički već sutra”, upitao je Borenović.
Jasmin Emrić istakao je da se zakonom ne uzima nadležnost predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, već se daje nova mogućnost da se uradi ono što je dužnost predsjedavajućeg.
“Tražimo način kako da premostimo situaciju kada predsjedavajući Vijeća ministara ne želi da imenuje ministra i neće da izvrši svojom zakonom utvrđenu obavezu”, dodao je Emrić.
S druge strane, Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti BiH, tvrdi za “Nezavisne novine” da Ministarstvo radi bez ikakvih problema i bez ministra.
“To što ministra nema je politička odluka. Čeka se prijedlog ovlašćenih. Ministarstvo funkcionira bez ijednog problema, to odgovorno tvrdim. Kao zamjenik ministra radim u punom kapacitetu. Kada dođe do imenovanja, ja ću lagano u hladovinu, malo više odmarati, a sad radim 25 sati dnevno”, rekao je Bošnjak.
Novinar “Nezavisnih novina” Uroš Vukić ističe da je pozivanje na bilo koji zakon i Ustav BiH u ovom slučaju u najmanju ruku smiješno.
“Rokovi za imenovanje predsjedavajućeg i formiranje Savjeta ministara BiH se nikada nisu poštovali, i to je standard za Bosnu i Hercegovinu. Koji saziv Savjeta ministara BiH je imenovan u skladu sa rokovima koji su propisani? Mislim nijedan! Živimo u vrijeme selektivne primjene zakona, a kada je riječ o političarima, pravosuđe i procesi koji se protiv njih pokreću isključivo su u službi politike, a nikako prava”, navodi Vukić.
Kaže da su se ministri i Savjet ministara BiH uvijek imenovali kada to politika dogovori, pišu Nezavisne novine.
“A za zakon i zakone u tim slučajevima nikad niko nije mario. Tako će biti i ovaj put. Vukanović će biti imenovan ako politika to dogovori jer bitno je šta kažu političari, a ne zakon. Nažalost, tako je”, zaključio je Vukić.
