BiH nastavlja zavisiti od uvoza hrane. Samo u prvih šest mjeseci ove godine na uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda potrošeno je oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz iznosio oko 605 miliona KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
To znači da je za samo šest mjeseci ostvaren deficit od više od dvije milijarde KM.
Podaci pokazuju koliko je domaće tržište hrane zavisno od robe iz inostranstva.
Posebno je zanimljivo šta se nalazi među tom uvezenom robom.
Gotovo 722 miliona KM za pet grupa proizvoda
Od ukupnog uvoza, na samo pet velikih grupa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda otišlo je oko 721,8 miliona KM.
Najviše je potrošeno na:
– meso – 259,98 miliona KM
– voće i orašaste plodove – 173,92 miliona KM
– mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med – 127,57 miliona KM
– povrće – 102,32 miliona KM
– žive životinje – 57,98 miliona KM
To nisu samo proizvodi koje BiH mora uvoziti jer ih ne može proizvoditi.
Naprotiv, veliki dio ove liste čine proizvodi za koje postoji domaća proizvodnja – meso, mlijeko, jaja, krompir, paradajz, paprika, luk, kupus, jabuke, šljive i drugo voće i povrće.
Je li “strano” meso bolje od našeg?
Posebno se izdvaja meso.
U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je uvezeno gotovo 260 miliona KM mesa.
Dok domaći proizvođači mesa godinama upozoravaju na problem uvozne konkurencije, postavlja se pitanje- kako domaći proizvođač može povećavati proizvodnju i ulagati u stoku ako značajan dio tržišta zauzima uvozno meso?
No, BiH ima vlastitu stočarsku proizvodnju i dugu tradiciju proizvodnje govedine, peradi, ovčijeg i drugih vrsta mesa.
Problem, dakle, nije samo u tome može li se nešto proizvesti, nego i po kojoj cijeni, u kojoj količini i pod kojim uvjetima domaći proizvođač može tu robu plasirati na tržište.
Milioni odlaze i na tuđe voće i povrće
Ništa manje zanimljiva nije ni statistika voća i povrća.
Za samo šest mjeseci BiH je uvezla 173,92 miliona KM voća i orašastih plodova, dok je vrijednost uvoza jestivog povrća iznosila 102,32 miliona KM.
Ukupno je, dakle, na ove dvije grupe otišlo više od 276 miliona KM.
Naravno, među uvezenim voćem nalaze se i proizvodi poput banana i citrusa koje BiH zbog klimatskih uslova ne može proizvoditi u značajnoj količini.
Ali na policama i pijacama se nalaze i uvozne jabuke, kruške, šljive, krompir, paradajz, paprika, luk, kupus i drugo povrće i voće za koje domaća poljoprivreda ima proizvodni potencijal.
Problem dodatno predstavlja činjenica da su domaći poljoprivrednici ove godine dodatno oštećeni, jer je suša poharala veli dio uroda, te ne zadovoljava potrebe niti za pijace niti za izvoz u druge zemlje.
I mlijeko i jaja dolaze iz uvoza
Još 127,57 miliona KM otišlo je na uvoz grupe koja obuhvata mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med.
BiH ima razvijenu mliječnu proizvodnju i veliki broj domaćih proizvođača koji svoje mlijeko predaju mljekarama.
Zato je pitanje domaće proizvodnje hrane mnogo šire od same poljoprivrede.
Ako domaći proizvođač nema siguran otkup, ako su mu proizvodni troškovi visoki ili ako ne može cijenom konkurisati uvoznoj robi, povećanje proizvodnje postaje teško.
Milijarde za hranu, a domaća proizvodnja i dalje traži podršku
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da BiH ostaje izrazito zavisna od uvoza hrane. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na svojoj stranici objavljuje analize vanjskotrgovinske razmjene po periodima, uključujući polugodišnje podatke.
Istovremeno, država kroz različite nivoe vlasti izdvaja novac za poljoprivredu i ruralni razvoj, ali domaći proizvođači i dalje upozoravaju na probleme s proizvodnim troškovima, otkupom, konkurencijom iz uvoza i plasmanom robe.
Brojevi iz prvih šest mjeseci 2026. zato ponovo otvaraju isto pitanje:
Zašto zemlja koja može proizvoditi značajan dio mesa, mlijeka, jaja, voća i povrća svake godine milijarde maraka izdvaja za uvoz hrane?
Jer svaka marka potrošena na domaći proizvod nije samo novac potrošen na hranu.
To je prihod domaćeg poljoprivrednika, posao u domaćoj prehrambenoj industriji, prihod transportera, trgovca i drugih koji učestvuju u lancu – i novac koji ostaje u domaćoj ekonomiji, piše Press Media BiH.