15.1 C
Tešanj
Ponedjeljak, 15 Aprila, 2024

Bizarni razlozi odlaska na bolovanje u BiH: Muškarac na odsustvu jer čuva trudnoću, na posao ne dolaze jer su se noć prije napili…

Da u Bosni i Hercegovini i dalje ima onih koji otvaraju bolovanje ne zato što su bolesni, već iz nekih drugih razloga, pokazuje podatak da je lani usljed vanredne ocjene privremene nesposobnosti za rad više od polovine radnika vraćeno na posao, piše Srpskainfo.

Broj lažnih dijagnoza, tvrde poslodavci, povećava se uprkos naporima nadležnih da se ovom problemu stane u kraj, ističući da ima i bizarnih slučajeva poput muškarca iz Kneževa koji bolovanje pravda doznakom na kojoj je naznačeno da čuva trudnoću.

Sa takvom malverzacijom susreo se direktor i vlasnik jedne firme Radenko Bubić koji ističe da je u njegovoj firmi svakog mjeseca prošle godine na bolovanju bilo između 180 i 200 zaposlenih.

– Malo ko ide na bolovanje jer je bolestan. Ima radnika koji na posao ne dolaze i po četiri godine, dok istovremeno odlaze u inostranstvo da rade. Imamo ta saznanja, ali nemamo zvaničan dokaz, jer ne možemo tražiti od graničara podatak da li je on prelazio granicu. I sad nekom ko je godinama na bolovanju moram za 200 maraka povećati platu, to nema nikakve logike. Mi imamo slučaj u Kneževu gdje je muškarac na bolovanju jer, kako piše na doznaci, čuva trudnoću. Kažu, doktor pogriješio. Ne može pogriješiti. Da ne spominjem slučajeve da na posao ne dolaze zato što su veče prije u kafani prepili – rekao je Bubić.

Prema njegovim riječima, bilo je i slučajeva da zbog svadbe svi članovi i jedne i druge porodice koji rade u ovoj firmi otvore bolovanje.

– Može se tolerisati procenat od osam odsto ukupnog broja radnika na bolovanju u odnosu na broj zaposlenih, dok je deset odsto već alarmantno. Međutim, kod nas je sada čak 15 odsto zaposlenih na bolovanju – kazao je Bubić koji ističe da većina poslodavaca zbog komplikovane procedure i nepovjerenja u sistem kontrole ne poseže za dokazivanjem lažnih bolovanja.

Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić istakao je za Glas Srpske da je u protekle dvije godine evidentan rast broja zloupotreba vezanih za korišćenje bolovanja, zbog čega je potrebno pojačati aktivnosti svih subjekata u RS prije svega Fonda zdravstvenog osiguranja uz saradnju sa poslodavcima kako bi ova anomalija bila suzbijena.

– S druge strane, i poslodavci treba da iskoriste svoju mogućnost da u saradnji sa određenim komisijama istraže svaku potencijalnu zloupotrebu bolovanja. Pohvalio bih aktivnosti Fonda koje sprovodi o pitanju lažnih bolovanja, jer neodgovorni pojedinci na ovakav način urušavaju produktivnost u kompaniji, kao i održivost finansiranja zdravstvenog sistema Republike Srpske – rekao je Aćić.

S druge strane, predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić ističe da 0,02 odsto radnika koji su, kako kaže, navodno zloupotrijebili bolovanje trenutno predstavljaju najveći problem poslodavcima, koji “o činjenici da je svakom trećem radniku uskraćeno jedno od elementarnih prava iz Zakona o radu, a svakom drugom pravo na zaštitu zdravlja na radu ćute”.

– Nijedan radnik sam sebe u RS ne pregleda i ne upućuje na bolovanje. Radnici nerado idu na bolovanje, jer im ionako male plate budu smanjene za 30 odsto, a bilo je i onih koji na posao dolaze uprkos bolesti jer ne mogu preživjeti i kupiti lijekove koje moraju da piju – istakla je Mišić.

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, tokom prošle godine vanrednu ocjenu bolovanja zatražilo je 90 poslodavaca za 114 radnika, od kojih je 63 vraćeno na posao. Godinu ranije ovaj postupak pokrenulo je njih 52 za 57 radnika, od kojih je 29 vraćeno na posao.

Vanrednu ocjenu bolovanja, istakli su u Fondu, nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su bolovanje koristili nekada ranije i sada već rade, budući da su imali i takvih zahtjeva od pojedinih poslodavaca, koji su dužni da uz zahtjev navedu razloge ili dostave dokaz zbog čega sumnjaju da je odsustvo radnika neopravdano.

– Mogućnost da poslodavci od Fonda traže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike postoji odranije. Razlika u odnosu na vanrednu ocjenu je u tome što te kontrole vrše kontrolori Fonda, a ne prvostepene komisije za bolovanja – istakli su u Fondu, prenosi Depo.

Povezane vijesti

Najnovije vijesti