Korupcija je jedan od gorućih problema u Bosni i Hercegovini, a važnost borbe protiv ove pojave dokazuje i time što je ovo označeno kao jedan od 14 prioriteta za napredovanje naše zemlje prema Europskoj uniji.
Europska komisija je 2019. godine usvojila ‘Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji’, što je ključni dokument koji bi trebao da posluži kao mapa za ulazak naše zemlje u ovo odabrano društvo. Glavni dio ovog dokumenta odnosi se na 14 prioriteta, koji moraju biti ispunjeni kako bi BiH postala član EU.
Jedan od najvažnijih prioriteta na listi je borba protiv korupcije. Ona je fokus sedmog prioriteta, koji se nalazi u oblasti vladavine prava. Iako je od objave ovog mišljenja, samim tim i prioriteta, prošlo već četiri godine, poražavajuće je da se Bosna i Hercegovina nije mnogo pomjerila unaprijed. Naprotiv, zabilježeno je i ozbiljno nazadovanje u ovom segmentu.
Na listi Transparency Internationala iz 2022. godine, koja je rangirala države svijeta po percepciji korupcije, Bosna i Hercegovina se nalazila na 110. mjestu, s indexom od 34. Da stvar bude gora, 2021. godine smo imali index od 35, a 2019. godine, kada su prioriteti uspostavljeni, index je bio 36. Dakle, u četiri godine gdje su vlasti u Bosni i Hercegovini znale da je borba protiv korupcije izrazito važan prioritet, njihov trud da se ova pojava suzbije rezultirao je u smanjenju indexa.
Prema analizi Transparency Internationala koja je objavljena krajem jula 2023. godine, borba protiv korupcije, odnosno u globalu vladavina prava, jedan je od segmenata gdje je Bosna i Hercegovina najviše – nazadovala. Dok je pozitivno spomenuti kako je jedan od 14 prioriteta ispunjen, prema analizi TI-a, činjenica da se u najvažnijem nazadovalo mora zabrinuti sve građane Bosne i Hercegovine.
Kako se dalje navodi u ovoj analizi, glavni problem je u tome što se ključni zakoni ne usvajaju, a stvar čini gorom što je nalaze i lošija rješenja. Analiza izdvaja Zakon o sukobu interesa, koji još nije usvojen. Spomenut je i Zakon o sprečavanju sukoba interesa u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, za kojeg se govori da je čak legalizovao neke slučajeve sukoba interesa (navodi se slučaj Milana Tegeltije).
Još jedna analiza TI-a objavljena u maju ove godine također je naglasila koliko je pravosuđe u BiH tromo, što se tiče borbe protiv korupcije. Kako se navodi u toj analizi, u cijeloj Bosni i Hercegovini za visoku korupciju nije podignuta niti jedna optužnica u 2022. godini. Predmeti iz prethodnih godina su donijele samo četiri pravosnažne presude koje su rezultirale kaznama zatvora.
Ono što ohrabruje jeste veći angažman građana BiH. Ukupno je u 2022. godini zabiljeneženo 1859 prijava za krivična djela korupcije, što pokazuje da su građani bili više voljni da ovu pojavu prijave. Nažalost, njihov angažman nisu ispratili pravosudni organi, koji su notorno spori i neučinkoviti u borbi protiv korupcije. Dvije trećine ovih prijava u 2022. godini završilo je – naredbom o nesprovođenju istrage.
I u procesuiranim slučajevima, najčešće se radi o uslovnim ili novčanim kaznama.
Jedan od primjera intenzivirane borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini je Kanton Sarajevo. U ovom kantonu postoji Ured za borbu protiv korupcije još od 2. februara 2018. godine, a ekipa portala Radiosarajevo.ba je kontaktirala šefa Ureda Erduana Kafedžića kako bi nam otkrio kakvo je stanje u borbi protiv korupcije na nivou KS.
Na početku razgovora, rekao je: “Borba protiv korupcije u Bosni i Hercegovini je veliki izazov, prije svega zbog složenog ustavno-pravnog uređenja naše države, što se može vidjeti kroz diobu nadležnosti između države, entiteta i kantona. Iz ovih razloga niži nivoi vlasti ponekad moraju preuzeti inicijativu i donositi propise kojima se uređuju određena složena pitanja. Između ostalog, ta pitanja se odnose i na već predugo prisutan gorući problem korupcije.”
Naglasio je, ipak, da je zadovoljan s onim što radi Ured za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo.
“Kanton Sarajevo je uspostavio efikasan antikorupcijski sistem sa potencijalom za dalji razvoj, zasnovan na adekvatnim antikorupcijskim strateškim dokumentima i propisima, kao i na upotrebni savremenih informacionih tehnologija. Relevantne međunarodne organizacije i institucije već duži period prepoznaju Kanton Sarajevo kao lidera u antikorupcijskim procesima i rezultatima u Bosni i Hercegovini, što su naveli i u svojim izvještajima o stanju u našoj zemlji.
Glavni generator ove proaktivne antikorupcijske aktivnosti u Kantonu Sarajevo je Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo (Ured). Postoje inicijative da se praksa Ureda prenese i na institucije drugih kantona ili nivoa vlasti, dok je u zrelijoj fazi implementacije i projekat integracije institucija lokalne vlasti u Kantonu Sarajevo u antikorupcijski sistem ovog kantona i očekuje se da bi taj proces u skorije vrijeme mogao biti u potpunosti dovršen”, rekao je Kafedžić.
Kako je nastavio, zadovoljan je i podrškom javnosti za program koji provodi ovaj ured.
“Naša namjera je da i dalje intenzivno radimo na razvoju antikorupcijskog sistema Kantona Sarajevo. Imamo podršku javnosti i građana, te očekujemo da će i organi vlasti Kantona Sarajevo također nastaviti pružati podršku našem radu i razvoju”, govori šef Ureda.
Spomenuo je i kako se postupa s prijavama za korupciju, te rekao: “Postupanje po prijavama korupcije normirano je odredbama Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo, kao i Uredbom o osnivanju Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo.
Sve zaprimljene prijave korupcije, kao i predmeti pokrenuti po službenoj dužnosti, evidentiraju se u elektronski registar prijava, koji čini sastavni dio informacionog sistema Ureda. Tokom 2022. godine, Ured je obradio ukupno 753 prijave/predmeta korupcije i drugih nepravilnosti, a što je detaljno prikazano u Analizi antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru Kantona Sarajevo za 2022. godinu (dostupno na ovom linku).
S pravnog aspekta, navodi iz zaprimljenih prijava u konačnici se mogu odnositi na izvršenje krivičnih djela, izvršenje prekršaja ili se odnose na disciplinsku odgovornost, a od čega zavisi i eventualni pravni epilog.”
Pobliže je pojasnio i nadležnosti Ureda za borbu protiv korupcije.
“Nadležnost Ureda je da pokrene i provede postupak provjere koji obuhvata prikupljanje i analizu relevantnih podataka, informacija, izvještaja i dokumentacije, uvid u javne registre i baze podataka, kao i relevantne pravne propise, te u konačnici obavještavanje nadležnih organa i institucija o uočenim koruptivnim radnjama, a sve s ciljem utvrđivanja individualne ili druge odgovornosti. U svakom slučaju, Ured prati postupanje nadležnih organa po predmetima koje je Ured inicirao.
Kanton Sarajevo ima opsežan i zaokružen zakonodavni okvir u oblasti prevencije i borbe protiv korupcije, a djelovanje Ureda u skorijoj budućnosti biće fokusiran na njegovu uspješnu i pravovremenu primjenu, kako bi svi korumpirani akteri bili pozvani na odgovornost.
Važno je napomenuti da je Kanton Sarajevo kroz svoj informacioni sistem uspostavio kontrolu ključnih procesa javnog sektora, kao što su procesi zapošljavanja, javnih nabavki, dodjele budžetskih sredstava itd. Na ovaj način procesi se mogu adekvatno pratiti, te u slučaju pojave i uočavanja nepravilnosti Ured ima mogućnost adekvatnog reagovanja prema nadležnim insitutucijama i postupanja u skladu sa svojim nadležnostima”, rekao je Kafedžić.
Za kraj razgovora, otkrio je i koji model borbe protiv korupcije funkcioniše najbolje, prema njegovom mišljenju i iskustvu.
“Smatram da se model borbe protiv korupcije koji je uspostavljen u Kantonu Sarajevo pokazao kao efikasan, te da daje konkretne rezultate na polju prevencije, suzbijanja i otkrivanja korupcije i koruptivnog ponašanja u javnom sektoru. Model borbe protiv korupcije u Kantonu Sarajevu uspostavljen je na način da pruža mehanizme za jačanje integriteta i transparentnosti institucija, da smanjuje rizike od korupcije, te da sprečava korupciju kroz primjenu preventivnih i represivnih mjera”, rekao je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba Erduan Kafedžić.
Najbolji dokaz za manjak borbe protiv korupcije – američka crna lista
Tromost bosanskohercegovačkog pravosuđa za borbu protiv korupcije možda najbolje dokazuje činjenica da je najviše posla uradila – vlada Sjedinjenih Američkih Država.
Iako je većina sankcija osobama u Bosni i Hercegovini nametnuta zbog podrivanja države, dio ljudi na američkoj ‘crnoj listi’ nalazi i zbog koruptivnih radnji.
Pa je tako ‘led probio’ Nikola Špirić, i to još 2017. godine. Uskoro je za njim krenuo duo Milan Tegeltija – Mirsad Kukić, a objašnjenje za sankcije bilo je da “njihovo djelovanje ugrožava vladavinu prava, vjeru javnosti u demokratske institucije i vlasti, te mir i prosperitet za građane BiH.”
Da na ‘piku’ nisu samo političari, dokazuje i stavljanje Gordane Tadić na ‘crnu listu’ SAD-a. Bivša glavna tužiteljica Bosne i Hercegovine je pod sankcijama još od aprila 2022. godine, a razlog je, naravno, korupcija.
Diana Kajmaković je posljednja koja je zbog korupcije završila pod sankcijama. Bivša tužiteljica je na ‘crnoj listi’ završila u septembru 2022. godine.
Izvor: radiosarajevo