Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nakon dvodnevne sjednice usvojio je budžet Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu u kojem je za Fond solidarnosti izdvojeno 80.000.000 KM.
Na sjednici je usvojen i amandman zastupnika SBiH-a Admira Čavalića, kojim će u budžet biti uvršteno još 20 miliona KM za Fond solidarnosti za onkološke pacijente.
Iako je ovim budžet Fonda solidarnosti uvećan u odnosu na prethodne godine, to još nije dovoljno kako bi svi onkološki pacijenti dobili lijek, čime bi liste čekanja u potpunosti bile zatvorene.
Vlada FBiH ponovo je prekršila zakon
Nije dovoljno jer je Vlada Federacije BiH i ove, kao i prethodnih više od 20 godina, prekršila Član 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, po kojem je obavezna svake godine u Fond solidarnosti uplatiti isti iznos sredstava koji se prikupi i uplati po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.
Primjera radi, samo u prošloj godini Vlada FBiH je od pacijenata uzela više od 160 miliona KM što su utvrdili i federalni revizori.
Prema trenutnim projekcijama, i pored uvećanih sredstava, od pacijenata će i ove godine biti uzeto otprilike 150 miliona KM.
No pacijenti su, kako nam rekoše, donekle ipak zadovoljni, iako će mnogi sa dijagnozom malignih bolesti i u ovoj godini prikupljati po dvije KM putem SMS poruka za spasonosne terapije.
– Napravljen je korak naprijed, ali ovo nije poklon vlasti, ovo je rezultat uporne, glasne i dosljedne borbe udruženja i pacijenata. I da budemo jasni, ovo nije kraj naše borbe, nego minimum minimuma – kaže Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti “Snaga” u BiH i članica projekta “Glasaj za život”, koja je ispred pacijenata prethodna dva dana prisustvovala sjednici Zastupničkog doma.
Kaže kako je napokon zdravstvo izvučeno iz stavke osam, pod rubrikom “ostalo” i uvršteno kao posebna stavka – pet.
– Ovo nije tehnička izmjena, već poruka – zdravlje građana više ne smije biti fusnota budžeta. Naravno, ovim zdravstvo još nije budžetski prioritet i pacijenti će i dalje gledati svaku budžetsku stavku, svako glasanje i svaku odluku. Jer za pacijente ovo nikada nije bila politika – ovo je pitanje života – naglasila je Stefanišin.
U Udruženju osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa” zadovoljni su što se konačno, kako su naveli, u Parlamentu čuo glas pacijenata i što su parlamentarci prepoznali potrebe oboljelih, ali da neće biti zadovoljni sve dok se kompletna situacija u zdravstvu ne riješi.
– Dodatnih 20 miliona KM dobro će doći onima koji se mjesecima nalaze na listama čekanja za lijek. Nadamo se da će se rebalansom budžeta situacija dodatno popraviti. Ono što mi možemo obećati jeste da nećemo stati dok liste čekanja ne budu zatvorene – naglašava Glušac.
Prema riječima prof. dr. Maje Banjin, onkologinje, trenutno je na listi čekanja za propisane terapije 1.200 pacijenata.
Koliko će njih novim budžetom Fonda solidarnosti dobiti spasonosni lijek, ostaje da vidimo nakon što Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH upozna javnost sa planom utroška sredstava u 2026. godini.
Također, ostaje da vidimo i kako će se tih 100 miliona KM i to što Federalna vlada ponovo nije ispoštovala zakon, odraziti i na novu Listu lijekova koja nije promijenjena sedam godina, a koja, nakon što su stručne komisije odradile svoj dio posla, sedmicama stoji u ladici Federalnog ministarstva zdravstva čekajući da se vidi koliki će biti budžet Fonda solidarnosti.
Na to je jasno još u augustu prošle godine za Faktor upozorio prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), kazavši kako: “Nemamo ništa od toga da napravimo listu lijekova, a onda nam iz Federalne vlade poruče – ko će to platiti”?
Ana Petrović, predsjednica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, također kaže kako je vrlo vjerovatno da ni povećani budžet neće biti dovoljan da se zatvore liste čekanja i ispoštuje sve što je navedeno u novoj listi lijekova.
– Lista lijekova je načelno gotova i ona je upućena u Federalnu vladu, jer se čekalo da se vidi koliki će biti budžet. Mislim da dodatnih 20 miliona KM i rebalans budžeta, koji bi se trebao desiti sredinom godine, ipak daju neku nadu da će Lista lijekova u većini biti ispoštovana – ističe Petrović.
Zdravstveni sektor mora raspolagati tačnom analitikom
Napominje da će zdravstveni sektor u narednom periodu parlamentarcima morati obrazložiti brojke jer, kako kaže Petrović, zdravstveni sektor mora raspolagati tačnom analitikom – koliko je zaista pacijenata, sa kakvim dijagnozama i zašto je potrebno izdvojiti toliko novca.
– Moramo osvijestiti činjenicu da raste broj oboljelih te da se ne radi o tome – hoćemo li mi povećavati budžet za lijekove – nego se to jednostavno mora učiniti – dodaje Petrović.
Kaže kako je pratila sjednicu Zastupničkog doma i da je veliki iskorak to što je većina parlamentaraca prepoznala da je neophodno povećati izdvajanja za Fond solidarnosti i pokušati doći do iznosa kojeg je Federalna vlada po zakonu dužna uplaćivati.
– Ako se od doprinosa za zdravstveno osiguranje prikupi, primjera radi 220 miliona KM, onda je Vlada dužna planirati barem 80 posto tog iznosa za Fond solidarnosti, a ne 15 ili 20 posto koliko je to do sada bilo. Mora se shvatiti da koliko se god da ljudima kroz plaće i povećanje penzija, ako vi s druge strane niste riješili neke stvari, oni će taj novac potrošiti za lijekove. U našem zdravstvenom sektoru se 30 posto finansira od strane privatnika, što znači da ljudi iz vlastitog novčanika plaćaju troškove zdravstva. Prosjek Evropske unije je 19 posto, a ostatak snosi država. To je veliki nesrazmjer. To je nešto što se mora uzeti u obzir i odlučiti – da li idemo u tom smjeru ili ćemo se vratiti na ranije postavke i izbalansirati – navodi Petrović.
Smatra kako je dobar momenat da se u Parlamentu otvori sljedeća etapa, a to je pronalaženje novih načina finansiranja Fonda solidarnosti, piše Faktor.
– Da se pokrene pitanja izdvajanja dijela novca iz akciza, da se vidi šta je sa PDV-om. To je određeni broj parlamentaraca već prepoznao i uputio inicijative. Lijekovi bi na neki način trebali biti izuzeti iz javnih nabavki, da imamo posebne ugovore putem kojih možemo dobiti dodatne popuste na lijekove. Navest ću primjer kliničkih studija koje su odličan način da naši pacijenti čim prije dođu do inovativnih lijekova. Time se razvija cjelokupan zdravstveni sektor, bolnice, educiraju zdravstveni radnici, u korak ste sa svim što se događa u svijetu u medicini. To je za malu zemlju kao što je BiH veliki potencijal, jer uz minimalna ulaganja dobijamo i terapije za liječenje pacijenata i educiramo kadar – zaključuje Petrović.