21.1 C
Tešanj
Srijeda, 22 Maja, 2024

Cijene hrane u BiH skuplje nego u Njemačkoj, kontroliše li neko kako je to moguće?

Dok je širom svijeta prisutan trend smanjena cijena hrane, u Republici Srpskoj to se ne dešava.

Građani najveći dio plata troše na prehranu, a za potrošačku korpu građanima je potrebno skoro 2250 KM. Nijemci, prema istraživanjima tržišta i pisanjima medija u svojim trgovinama kilogram brašna ne plaćaju ni marku, tačnije svega 0,90 KM, a litru ulja 3,60 KM.

Iz Insepktorata RS kaži nam da Republička tržišna inspekcija redovno vrši inspekcijski nadzor nad poštovanjem Uredbe o ograničenju marži na osnovne životne namirnice u marketima u Republici Srpskoj.

“Tako je od marta mjeseca, kad su cijene osnovnih životnih namirnica krenule da rastu na tržištu, pa do danas, izvršeno oko 100 kontrola trgovačkih centara i manjih marketa-trgovina. Od čega je 50 kontrola bilo neuredno, gdje je izdato 100 prekršajnih naloga u vrijednosti od 459.800,00 KM, od toga je za prekoračenje Uredbe o ograničenju marži bilo 60 prekršajnih naloga u vrijednosti od 433.000,00 KM, a 34 prekršajna naloga u vrijednosti od 18.400,00KM izdata su po drugim osnovama za prekršaj, a najčešće je to bio problem neisticanja i neslaganja cijena”, kažu za BUKU iz Insepktorata.

Dodaju da je prilikom kontrolisanja pridržavanja marži u marketima, kontrolisano je i ograničenje prodaje, odnosno kupovine proizvoda od strane trgovaca, a najčešće se postupalo po prijavama građana na takve slučajeve, gdje je tom prilikom u tri marketa utvrđeno da ograničavaju prodaju proizvoda, izdato je šest prekršajnih naloga u vrijednosti od 8.400,00KM.

“Što se tiče povećanja cijena hrane na tržištu Republike Srpske, ova institucija ne može da utiče direktno na isto zbog toga što se nabavna vrijednost povećava za zavisne troškove (proizvođača – uvoznika), a što je odraz stanja na tržištu u svijetu, ali kad se govori o ograničenju marži na određenu robu u prometu, republička tržišna inspekcija uz svoje redovne aktivnosti kontrola u trgovini prati i kontrolu marži”, pojašnjavaju.

Dodaju da se ograničenje marže odnosi na osnovne životne namirnice, kao što su so, životinjska mast, suncokretovo ulje i biljna mast, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer i drugo.

U tekućoj 2022.godini, žalbe potrošača su bile uglavnom kao I prethodnih godina u sektorima telekomunikacijskih usluga, komunalnih usluga (usluga općeg ekonomskog interesa, el. Energija, grijanje, vodo distribucija), artikala robe široke potrošnje (prehrambenih I tehničkih uređaja). Jedan manji dio žalbi se odnosi na sektor turizma I bankarstva, kao I nekolicina žalbi na poskupljenja ili neregularnosti cijena u odnosima polica/blagajna.

Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH rekli su nam da se u tekoćoj godini 20 žalbi se odnosilo na povećanje cijena prehrambenih proizvoda od ukupnih 600 žalbi.

“Zadnjih nekoliko tjedan zamijećen je blagi pad cijena, što zapravo kontinuirano prati trend da BiH prati svjetska kretanja, no na žalost, trgovci i distributeri mnogo ažurnije prate skokove cijena nego padove cijena. Očekivati je da će u narednom razdoblju doći do dodatnog blagog pada cijena prehrambenih proizvoda. U ovome segment BiH u najvećoj mjeri ovisi isključivo o uvozu a time i ekonomskih, pandemijskim ali i političko/ratnim dešavanjima na svijetskoj sceni”, kažu za BUKU iz nstitucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.

Iako radimo za mnogo manje plate nego radnici iz Njemačke izgleda da smo prihvatili situaciju da je povećanje cijene hrane normalno i rijetki se žale na tu činjenicu, piše BUKA.

Povezane vijesti

Najnovije vijesti