Iako cijene sekundarnih sirovina i materijala osciliraju pod utjecajem globalnih trendova, domaći biznismeni ističu da posla ima, jer otpad koji stiže na otkup, uglavnom završava u inostranstvu, dok je pojeftinjenje čelika donekle olakšalo rad građevinskog sektora.
Sekundarne sirovine poput starog željeza, bakra, aluminija i mesinga važan su resurs u industriji, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Prema riječima kupaca, njihove cijene se uglavnom formiraju na berzi i zavise od globalnih događaja, poput ratova i kriza u teškoj industriji.
Direktor firme “Sekundarac” iz Gradiške, Vladimir Turjačanin, kaže za “Glas” da se na tržištu sekundarnih sirovina može primijetiti blaga stabilizacija, ali da su cijene i dalje podložne čestim promjenama.
“Zbog onoga što se dešava u svijetu, cijene idu gore-dolje. Čim Zapad donese odluku, to se odmah prelijeva i na nas, jer je sve to berzanska roba. Trenutno su nabavne cijene otprilike na prošlogodišnjem nivou, a obojeni metali su najnestabilniji, doslovno se mijenjaju na dnevnoj bazi”, tvrdi on.
On ističe da globalne turbulencije remete poslovne planove i čine dugoročno planiranje nemogućim.
„Ne možemo uticati na događaje, samo se prilagođavamo. Posla ima, ali je potražnja u svijetu generalno opala“, rekao je Turjačanin, čije su trenutne otkupne cijene željeza 0,35 KM po kilogramu, aluminija 2,70 KM i bakra 11,50 KM.
U banjalučkoj firmi “Prizma komerc” potvrđuju da cijene variraju, ali i da imaju sreću da rade sa stabilnim partnerima u inostranstvu.
“Maloprodajne otkupne cijene kod nas kreću se od 25 do 40 feninga, dok s pravnim licima direktno pregovaramo, ovisno o količini. U posljednje dvije godine, otkako u potpunosti izvozimo, bilježimo rast poslovanja”, rekla je direktorica Suzana Majstorović, navodeći da berza služi kao orijentacija, dok je situacija na terenu često drugačija.
Direktor trebinjske firme “Sirovina komerc” Srđan Radović kaže da su ponuda i potražnja smanjene u odnosu na prije nekoliko godina, ali se i dalje može reći da posla ima.
„Cijena željeza je pala, sada je 33 feninga po kilogramu, dok je prošle godine u ovo vrijeme bila 50. Bakar je oko 11 KM, aluminij oko dvije, nehrđajući čelik 1,20 KM“, ističe Radović, dodajući da je važno da i dalje postoji svakodnevna aktivnost.
Podaci iz građevinskog sektora pokazuju da tržište sirovina ne pati od jednosmjernih trendova, gdje je ove godine došlo do primjetnog pada cijena građevinskog čelika i ostalih sirovina.
Direktor i vlasnik firme “Jokić invest” iz Zvornika, Ivo Jokić, kaže da su armatura i betonski materijali u prosjeku jeftiniji za oko 50 maraka po toni u odnosu na prošlu godinu, dok je cijena konstrukcijskog čelika niža i do 100 maraka.
“Svako sniženje cijene mnogo znači, jer niži troškovi u nabavci materijala direktno utiču na konkurentnost kompanija na tržištu”, rekao je Jokić.
Sada su, tvrdi, u boljoj poziciji da koriguju cijene i tako ostanu u utrci. Prema njegovim riječima, cijene u stanogradnji su trenutno stabilizovane, a njihov rast se ne očekuje u narednom periodu.
„Naprotiv, moguće je čak i blago smanjenje, jer pojeftinjenje ulaznih sirovina neminovno povlači za sobom korekciju cijena nekretnina“, rekao je Jokić.
Ivo Jokić kaže da su sekundarne sirovine znatno pojeftinile, ali da to nema direktan uticaj na građevinski sektor u očekivanoj mjeri, piše Akta.
“Tržište sekundarnih sirovina, posebno starog željeza, uveliko upravljaju čeličane u smislu s kojim kapacitetom rade i koliko im je tog materijala potrebno. Zato, uprkos padu cijena sekundarnih sirovina, građevinski sektor to ne osjeća punim intenzitetom”, objasnio je Jokić.
