Bosanskohercegovačka dijaspora u prva tri mjeseca 2026. godine poslala je u domovinu gotovo milijardu KM, potvrđuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Novčane doznake iz inostranstva od januara do kraja marta iznosile su 956,6 miliona KM. To je približno 25 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, kada je evidentirano 931,39 miliona KM.
Ukupni transferi iz inostranstva, koji pored doznaka obuhvataju penzije, socijalna davanja i druge transfere, u prvom kvartalu dostigli su 1,326 milijardi KM.
Doznake iz dijaspore predstavljaju jedan od najvažnijih izvora prihoda za veliki broj domaćinstava u BiH. Novac koji rodbina šalje iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Švedske, SAD-a i drugih država najčešće se koristi za hranu, režije, lijekove, školovanje i otplatu kredita.
Zbog toga novac iz dijaspore ne pomaže samo porodicama koje ga primaju. On završava u domaćim trgovinama i uslužnim djelatnostima te tako podržava potrošnju i punjenje javnih budžeta.
Stvarni iznos pomoći vjerovatno je i veći jer statistika ne obuhvata sav novac koji građani donose u gotovini prilikom dolaska u BiH.
Nastavak pozitivnog trenda sada je neizvjestan jer je Bosna i Hercegovina od 19. juna na FATF-ovoj listi država pod pojačanim finansijskim nadzorom, poznatoj kao siva lista. Odluka je donesena nakon višegodišnjih upozorenja MONEYVAL-a zbog nedostataka u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
To ne znači da će slanje novca u BiH biti zabranjeno ili da će doznake biti automatski blokirane. Međutim, međunarodne banke i druge finansijske institucije mogu provoditi detaljnije provjere transakcija povezanih s BiH.
Pošiljaoci i primaoci novca u pojedinim slučajevima mogli bi biti pozvani da dostave dodatne podatke o porijeklu i namjeni novca. Takve procedure mogu produžiti vrijeme prijenosa i povećati troškove usluga.
Posebno stroge provjere mogu se očekivati kod većih, čestih ili neuobičajenih uplata. Redovne doznake koje članovi porodice šalju svojim najbližima ne bi trebale biti obustavljene samo zato što je BiH na sivoj listi.
Mnogo ozbiljnije posljedice mogle bi osjetiti domaće kompanije koje posluju s partnerima iz inostranstva. Dodatne provjere mogu usporiti međunarodna plaćanja, povećati troškove poslovanja i otežati sklapanje novih poslova.
Kompanije iz inostranstva mogu postati opreznije prilikom saradnje s firmama iz BiH, posebno kada je riječ o većim transakcijama, investicijama i provjerama vlasničke strukture, prenosi Crna hronika.